Parkinsonova bolest
Parkinson disease
Parkinsonova bolest je poremećaj pokreta koji nastaje kada nervne ćelije u mozgu ne proizvode dovoljno dopamina.
⚠ Informacije su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta. Izbor terapije uvek mora odrediti zdravstveni radnik.
Pregled
Parkinsonova bolest (PD) je vrsta poremećaja pokreta. Do nje dolazi kada nervne ćelije u mozgu ne proizvode dovoljno hemikalije zvanog dopamin. U nekim slučajevima, bolest može biti genetska, ali većina slučajeva se ne prenosi u porodicama. Izloženost hemikalijama u životnoj sredini može igrati ulogu u razvoju bolesti. Simptomi obično počinju postepeno, često na jednoj strani tela, a kasnije utiču na obe strane. Kako bolest napreduje, osobe sa Parkinsonovom bolešću mogu imati poteškoća u hodanju, govoru ili obavljanju jednostavnih zadataka.
Simptomi
Najčešći simptomi Parkinsonove bolesti uključuju: - Drhtanje ruku, ruku, nogu, vilice i lica - Oštrinu ruku, nogu i trupa - Usporenost pokreta - Lošu ravnotežu i koordinaciju. Kako simptomi postaju teži, mogu se javiti i problemi kao što su depresija, problemi sa snom ili poteškoće u žvakanju, gutanju ili govoru.
Uzroci
Uzroci Parkinsonove bolesti zavise od vrste ili okolnosti. Neki slučajevi mogu biti genetski, dok izloženost hemikalijama može takođe igrati ulogu.
Faktori rizika
Parkinsonova bolest je češća kod muškaraca nego kod žena, a obično počinje oko 60. godine, iako može početi i ranije.
Dijagnoza
Dijagnoza Parkinsonove bolesti se postavlja na osnovu medicinske istorije i neurologskog pregleda, jer ne postoji specifičan test za ovu bolest.
Lečenje
Ne postoji lek za Parkinsonovu bolest, ali razni lekovi mogu značajno pomoći u ublažavanju simptoma. U težim slučajevima, hirurgija i duboka stimulacija mozga (DBS) mogu biti opcije. Tokom DBS procedure, elektrode se hirurški implantiraju u mozak i šalju električne impulse kako bi stimulisale delove mozga koji kontrolišu pokret.
Prevencija
Prevencija Parkinsonove bolesti nije jasno navedena u izvoru.
Kada se obratiti lekaru
Osobe koje primete simptome Parkinsonove bolesti treba da se obrate lekaru radi daljih pregleda.
Znaci za hitno javljanje lekaru
Hitni znaci za javljanje lekaru nisu navedeni u izvoru.
Povezane aktivne supstance
Aktivne supstance koje se često koriste kod stanja Parkinsonova bolest.
Aktivne supstance koje se koriste
Supstance su povezane na osnovu terapijskih grupa registrovanih lekova u Srbiji.
Pramipeksol
Registrovanih lekova: 10
Ropinirol
Registrovanih lekova: 9
Levodopa
Registrovanih lekova: 7
Entakapon
Registrovanih lekova: 6
Karbidopa
Registrovanih lekova: 5
Rasagilin
Registrovanih lekova: 3
Amantadin
Registrovanih lekova: 2
Benzerazid
Registrovanih lekova: 2
Biperiden
Registrovanih lekova: 1
Opikapon
Registrovanih lekova: 1
Registrovani lekovi u Srbiji
Lekovi povezani sa ovom bolešću prikazani su na osnovu terapijskih grupa i aktivnih supstanci.
film tableta; 200mg+50mg+200mg; kontejner za tablete, 1x100kom
Aktivna supstanca: entakapon, karbidopa, levodopa
film tableta; 100mg+25mg+200mg; kontejner za tablete, 1x100kom
Aktivna supstanca: entakapon, karbidopa, levodopa
film tableta; 150mg+37.5mg+200mg; kontejner za tablete, 1x100kom
Aktivna supstanca: entakapon, karbidopa, levodopa
tableta sa produženim oslobađanjem; 0.26mg; blister, 3x10kom
Aktivna supstanca: pramipeksol
tableta sa produženim oslobađanjem; 0.52mg; blister, 3x10kom
Aktivna supstanca: pramipeksol
tableta sa produženim oslobađanjem; 1.05mg; blister, 3x10kom
Aktivna supstanca: pramipeksol
tableta sa produženim oslobađanjem; 1.57mg; blister, 3x10kom
Aktivna supstanca: pramipeksol
tableta sa produženim oslobađanjem; 3.15mg; blister, 3x10kom
Aktivna supstanca: pramipeksol
film tableta; 150mg+37.5mg+200mg; boca plastična, 1x100kom
Aktivna supstanca: entakapon, karbidopa, levodopa
Izvori informacija
Sadržaj je strukturisan na osnovu dostupnih medicinskih izvora i namenjen je informisanju korisnika.
Parkinson's Disease