Anksioznost
Anxiety disorder
Anksioznost je osećaj straha, nelagode i napetosti koji može biti normalna reakcija na stres, ali kod osoba sa anksioznim poremećajem postaje trajna i prekomerna.
⚠ Informacije su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta. Izbor terapije uvek mora odrediti zdravstveni radnik.
Pregled
Anksioznost je emocionalno stanje koje se manifestuje kao osećaj straha, nelagode i napetosti. Može izazvati fizičke simptome kao što su znojenje, ubrzan rad srca i osećaj nemira. U normalnim okolnostima, anksioznost može pomoći u suočavanju sa stresom, kao što je pred važan test ili donošenje važnih odluka. Međutim, kod osoba sa anksioznim poremećajem, strah postaje trajno prisutan i može ometati svakodnevne aktivnosti, kao što su rad, školski zadaci i međuljudski odnosi. Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja, uključujući generalizovani anksiozni poremećaj (GAD), panični poremećaj i fobije. Osobe sa GAD-om prekomerno brinu o svakodnevnim pitanjima, dok ljudi sa paničnim poremećajem doživljavaju iznenadne napade panike. Fobije se odnose na intenzivan strah od situacija ili objekata koji predstavljaju malo ili nimalo stvarne opasnosti.
Simptomi
Simptomi anksioznih poremećaja mogu varirati, ali obično uključuju: - Anksiozne misli ili uverenja koja je teško kontrolisati - Fizičke simptome kao što su ubrzan rad srca, vrtoglavica i otežano disanje - Promene u ponašanju, kao što je izbegavanje svakodnevnih aktivnosti.
Uzroci
Uzroci anksioznih poremećaja nisu potpuno poznati. Mogući faktori uključuju genetiku, biologiju i hemiju mozga, stres i okruženje.
Faktori rizika
Faktori rizika za anksiozne poremećaje mogu se razlikovati, ali neki opšti faktori uključuju: određene lične osobine (npr. stidljivost), traumatske događaje, porodičnu istoriju anksioznosti i određene fizičke zdravstvene probleme.
Dijagnoza
Dijagnoza anksioznih poremećaja se postavlja na osnovu razgovora o simptomima i medicinskoj istoriji. Moguće su fizičke pretrage kako bi se isključili drugi zdravstveni problemi, a može se obaviti i psihološka procena.
Lečenje
Glavni pristupi lečenju anksioznih poremećaja uključuju psihoterapiju, lekove ili kombinaciju oba. Psihoterapija može pomoći u prepoznavanju i promeni uznemirujućih emocija i ponašanja. Lekovi mogu uključivati anksiolitike i određene antidepresive. Važno je raditi sa zdravstvenim radnikom kako bi se pronašao odgovarajući tretman.
Prevencija
Prevencija nije specifično navedena, ali upravljanje stresom i podrška mogu biti korisni.
Kada se obratiti lekaru
Obratite se lekaru ako simptomi anksioznosti ometaju svakodnevni život ili se pogoršavaju.
Znaci za hitno javljanje lekaru
Hitni znaci nisu specifično navedeni, ali ako se simptomi drastično pogoršaju, preporučuje se hitna pomoć.
Povezane aktivne supstance
Aktivne supstance koje se često koriste kod stanja Anksioznost.
Aktivne supstance koje se koriste
Supstance su povezane na osnovu terapijskih grupa registrovanih lekova u Srbiji.
Registrovani lekovi u Srbiji
Lekovi povezani sa ovom bolešću prikazani su na osnovu terapijskih grupa i aktivnih supstanci.
Izvori informacija
Sadržaj je strukturisan na osnovu dostupnih medicinskih izvora i namenjen je informisanju korisnika.
Anxiety