Angina pektoris
Angina pectoris
Angina pektoris je bol ili nelagodnost u grudima koja se javlja kada nema dovoljno protoka krvi do srčanog mišića.
⚠ Informacije su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta. Izbor terapije uvek mora odrediti zdravstveni radnik.
Pregled
Angina pektoris se manifestuje kao bol ili nelagodnost u grudima kada srčani mišić ne dobija dovoljno krvi. Ovaj bol može biti osećan kao pritisak ili stegnutost u grudima, a može se takođe širiti na ramena, ruke, vrat, vilicu ili leđa. Angina je simptom koronarne arterijske bolesti (KAB), koja nastaje kada se u arterijama koje snabdevaju srce stvara lepljiva supstanca poznata kao plak, što smanjuje protok krvi. Postoje tri tipa angine: stabilna angina, koja se javlja kada srce radi više nego obično i obično se povlači uz odmor ili lekove; nestabilna angina, koja je opasnija i može se javiti bez fizičkog napora; i varijantna angina, koja je retka i javlja se u mirovanju.
Simptomi
Najčešći simptomi angine pektoris uključuju: - Bol ili nelagodnost u grudima - Pritisak ili stegnutost - Bol u ramenima, rukama, vratu, vilici ili leđima.
Uzroci
Uzroci angine pektoris zavise od vrste i okolnosti, ali najčešće su povezani sa smanjenim protokom krvi do srca usled koronarne arterijske bolesti.
Faktori rizika
Faktori rizika uključuju pušenje, visok krvni pritisak, visok nivo holesterola, dijabetes, gojaznost, fizičku neaktivnost i porodičnu istoriju srčanih bolesti.
Dijagnoza
Dijagnoza angine pektoris se postavlja na osnovu simptoma, medicinske istorije i dodatnih testova kao što su elektrokardiogram ili testovi opterećenja.
Lečenje
Opšti pristupi lečenju angine pektoris uključuju promene u načinu života, lekove kao što su nitrati i beta-blokatori, kao i medicinske procedure poput stentiranja ili bajpas operacije.
Prevencija
Prevencija angine pektoris može uključivati zdrav način života, kontrolu faktora rizika kao što su visok krvni pritisak i holesterol, kao i prestanak pušenja.
Kada se obratiti lekaru
Preporučuje se da se obratite lekaru ako doživite bol u grudima ili nelagodnost, posebno ako su simptomi novi ili se menjaju.
Znaci za hitno javljanje lekaru
Hitno se treba obratiti lekaru ako bol u grudima ne prolazi sa odmorom ili lekovima, ili ako se javlja iznenada bez fizičkog napora.
Povezane aktivne supstance
Aktivne supstance koje se često koriste kod stanja Angina pektoris.
Aktivne supstance koje se koriste
Supstance su povezane na osnovu terapijskih grupa registrovanih lekova u Srbiji.
Bisoprolol
Registrovanih lekova: 40
Amlodipin
Registrovanih lekova: 14
Karvedilol
Registrovanih lekova: 12
Nebivolol
Registrovanih lekova: 12
Metoprolol
Registrovanih lekova: 10
Hidrohlortiazid
Registrovanih lekova: 8
Izosorbidmononitrat
Registrovanih lekova: 6
Lerkanidipin
Registrovanih lekova: 6
Verapamil
Registrovanih lekova: 5
Vericiguat
Registrovanih lekova: 5
Gliceriltrinitrat
Registrovanih lekova: 3
Nimodipin
Registrovanih lekova: 3
Acetilsalicilna kiselina
Registrovanih lekova: 2
Diltiazem
Registrovanih lekova: 2
Felodipin
Registrovanih lekova: 2
Izosorbiddinitrat
Registrovanih lekova: 2
Molsidomin
Registrovanih lekova: 2
Atenolol
Registrovanih lekova: 1
Registrovani lekovi u Srbiji
Lekovi povezani sa ovom bolešću prikazani su na osnovu terapijskih grupa i aktivnih supstanci.
kapsula, tvrda; 10mg+100mg; blister, 3x10kom
Aktivna supstanca: acetilsalicilna kiselina, bisoprolol
kapsula, tvrda; 5mg+100mg; blister, 3x10kom
Aktivna supstanca: acetilsalicilna kiselina, bisoprolol
Prikazano je prvih 50 lekova. Koristite pretragu za detaljniji prikaz.
Izvori informacija
Sadržaj je strukturisan na osnovu dostupnih medicinskih izvora i namenjen je informisanju korisnika.
Angina