Zvanične terapijske indikacije (SmPC 4.1)
Hiperkinetički sindrom sa poremećajem pažnje (engl. Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder, ADHD) Lek Concerta je indikovan kao deo sveobuhvatnog programa lečenja hiperkinetičkog sindroma sa poremećajem pažnje (ADHD) kod dece uzrasta 6 godina i starije i kod odraslih, kada se nefarmakološke mere pokažu nedovoljnim.
2 od 24 Terapiju mora započeti i nadgledati lekar specijalista za lečenje ADHD-a, kao što je specijalista pedijatrije, psihijatar za decu i adolescente ili psihijatar za odrasle. Poseban dijagnostički pristup za ADHD kod dece Dijagnoza se mora postaviti prema trenutnim DSM kriterijumima ili MKB smernicama i treba da se zasniva na kompletnoj istoriji bolesti i proceni pacijenta. Poželjna je potvrda treće strane i dijagnoza se ne može postaviti isključivo na osnovu prisustva jednog ili više simptoma. Specifična etiologija ovog sindroma je nepoznata, i ne postoji jedinstveni dijagnostički test. Odgovarajuća dijagnoza zahteva primenu medicinskih i specijalnih psiholoških, edukativnih i socijalnih metoda. Opšti sveobuhvatni program lečenja obično obuhvata psihološke, edukativne i socijalne mere, kao i farmakoterapiju u cilju stabilizacije dece sa poremećajem ponašanja koji se karakteriše simptomima koji u istoriji bolesti mogu uključivati hronično kratak interval pažnje, odvlačenje pažnje, emocionalnu labilnost, impulsivnost, umerenu do tešku hiperaktivnost, male neurološke znake i izmenjen EEG nalaz. Sposobnost za učenje može ili ne mora biti oštećena. Lečenje metilfenidatom nije indikovano kod sve dece sa hiperkinetičkim sindromom sa poremećajem pažnje (ADHD) i odluka da se lek upotrebi mora se zasnivati na veoma detaljnoj proceni težine i hroničnosti simptoma koje dete ima, i to u odnosu na uzrast deteta. Odgovarajuće edukativne mere su od elementarnog značaja, a psihosocijalne intervencije su uglavnom neophodne. Kada se pokaže da su opšte korektivne mere nedovoljne za lečenje, odluka o propisivanju stimulansa se mora doneti na osnovu rigorozne procene težine simptoma koji su se javili kod deteta. Upotreba metilfenidata treba uvek da bude u skladu sa odobrenom indikacijom i na osnovu vodiča za propisivanje/dijagnostiku. Poseban dijagnostički pristup za ADHD kod odraslih Dijagnoza se mora postaviti prema trenutnim DSM kriterijumima ili MKB smernicama i treba da se zasniva na kompletnoj istoriji bolesti i proceni pacijenta. Specifična etiologija ovog sindroma je nepoznata i ne postoji jedinstven dijagnostički test. Odrasli sa ADHD-om imaju obrasce simptoma koje karakterišu nemir, nestrpljivost i nedostatak pažnje. Simptomi kao što je hiperaktivnost imaju tendenciju da se smanjuju tokom godina, verovatno zbog adaptacije, neurološkog razvoja i samolečenja. Simptomi nedostatka pažnje su izraženiji i imaju veći uticaj na odrasle osobe sa ADHD-om. Dijagnoza kod odraslih treba da uključuje strukturirani intervju sa pacijentom kako bi se utvrdili trenutni simptomi. Neophodno je prethodno postojanje ADHD-a u detinjstvu što se mora utvrditi retrospektivno (prema kartonima pacijenata ili, ako nisu dostupni, uz pomoć odgovarajućih i strukturiranih upitnika ili intervjua). Poželjna je potvrda dijagnoze od treće strane i lečenje ne treba započinjati ako se simptomi ADHD-a u detinjstvu ne mogu pouzdano potvrditi. Dijagnozu ne treba postavljati samo na osnovu jednog ili više simptoma. Odluka o upotrebi stimulansa kod odraslih mora biti na osnovu veoma temeljne procene i dijagnoza treba da obuhvati umereno ili teško funkcionalno oštećenje u najmanje 2 okruženja (na primer, društveno, akademsko i/ili profesionalno funkcionisanje), koje utiče na nekoliko aspekata života pojedinca.
Izvor: ALIMS dokumentacija, JKL 1073191 · SmPC odeljak 4.1 ↗
Kako se koristi
Odeljak obuhvata:
- Doziranje
- Posebne populacije
- Stariji pacijenti
- Oštećenje funkcije jetre
- Oštećenje funkcije bubrega
- Način primene
Prikažite SmPC odeljak 4.2
Terapiju mora započeti i nadgledati lekar specijalista za lečenje ADHD kao što je specijalista pedijatrije, psihijatar za decu i adolescente ili psihijatar za odrasle. Pregledi pre početka terapije
3 od 24 Pre propisivanja leka kod odraslih koji prvi put uzimaju lek Concerta, i ako to zahteva klinička praksa na nacionalnom nivou, pre uvođenja terapije zatražiti mišljenje kardiologa u cilju provere odsustva kardiovaskularnih kontraindikacija. Pre propisivanja leka, neophodno je da se sprovede osnovna procena kardiovaskularnog statusa pacijenta uključujući krvni pritisak i srčanu frekvencu. U celokupnoj istoriji bolesti treba da bude dokumentovana istovremena primena drugih lekova, medicinski i psihijatrijski poremećaji ili simptomi u prošlosti i sadašnjosti, porodična istorija bolesti iznenadnih srčanih/neobjašnjenih smrti i precizno vođenje grafikona rasta visine i telesne mase u periodu pre terapije (videti odeljke 4.3 i 4.4). Praćenje pacijenta tokom terapije Tokom terapije potrebno je kontinuirano pratiti rast, psihički i kardiovaskularni status (videti odeljak 4.4).
- Krvni pritisak i puls treba zabeležiti na percentilnim krivama prilikom svakog prilagođavanja doze, a zatim na najmanje svakih 6 meseci;
- Visinu, telesnu masu i apetit kod dece je potrebno zabeležiti najmanje na 6 meseci, kao i beležiti rast na grafikonu;
- Potrebno je redovno beležiti telesnu masu kod odraslih;
- Razvoj novih ili pogoršanje postojećih psihijatrijskih poremećaja treba pratiti prilikom svakog prilagođavanja doze, a nakon toga na najmanje svakih 6 meseci i prilikom svake posete. Pacijente treba pratiti i zbog rizika od upotrebe leka u različite svrhe, pogrešne primene i zloupotrebe metilfenidata.
Titracija doze Pažljiva titracija doze je neophodna na početku terapije metilfenidatom. Doziranje treba započeti sa najmanjom mogućom dozom. Doziranje se može prilagođavati povećanjem doze za po 18mg. Uopšteno, prilagođavanje doziranja se može vršiti u aproksimativno nedeljnim intervalima. Maksimalna dnevna doza leka Concerta je 54 mg kod dece. Maksimalna dnevna doza leka Concerta je 72 mg kod odraslih.
Doziranje
Deca Deca kod kojih se prvi put primenjuje metilfenidat: Lek Concerta ne mora biti indikovan kod sve dece sa hiperkinetičkim sindromom sa poremećajem pažnje. Manje doze metilfenidata u formulacijama sa kratkim delovanjem, mogu biti dovoljne za lečenje dece koja prvi put dobijaju metilfenidat. Trenutno, na tržištu Srbije nema dostupnih formulacija metilfenidata sa kratkim delovanjem. Pažljiva titracija doze od strane nadležnog lekara je potrebna kako bi se izbegle nepotrebno velike doze metilfenidata. Preporučena početna doza leka Concerta za decu koja trenutno ne uzimaju metilfenidat ili za decu koja uzimaju druge stimulanse je 18 mg jednom dnevno. Odrasli Odrasli kod kojih se prvi put primenjuje metilfenidat: Lek Concerta ne mora biti indikovan kod svih odraslih sa hiperkinetičkim sindromom sa poremećajem pažnje. Manje doze metilfenidata u formulacijama sa kratkim delovanjem, mogu biti dovoljne za lečenje odraslih koji prvi put dobijaju metilfenidat. Trenutno, na tržištu Srbije nema dostupnih formulacija metilfenidata sa kratkim delovanjem. Pažljiva titracija doze od strane nadležnog lekara je potrebna kako bi se izbegle
4 od 24 nepotrebno velike doze metilfenidata. Preporučena početna doza leka Concerta za odrasle koji trenutno ne uzimaju metilfenidat ili za odrasle koji uzimaju druge stimulanse je 18 mg jednom dnevno. Pacijenti koji trenutno uzimaju metilfenidat: Preporučena doza leka Concerta za pacijente koji su trenutno na terapiji metilfenidatom tri puta dnevno u dozama od 15 do 60 mg/dan, date su u Tabeli 1. Preporuke o doziranju su zasnovane na trenutnom režimu doziranja i kliničkoj proceni. Tabela 1. Preporučena doza za prelazak sa drugih režima primene metilfenidat-hidrohlorida, ukoliko su dostupni, na terapiju lekom Concerta Prethodna dnevna doza metilfenidathidrohlorida Preporučena doza leka Concerta 5 mg metilfenidata tri puta dnevno 18 mg jednom dnevno 10 mg metilfenidata tri puta dnevno 36 mg jednom dnevno 15 mg metilfenidata tri puta dnevno 54 mg jednom dnevno 20 mg metilfenidata tri puta dnevno 72 mg jednom dnevno Ukoliko nema poboljšanja nakon jednomesečnog odgovarajućeg prilagođavanja doze, terapiju ovim lekom treba prekinuti. Dugotrajna upotreba (više od 12 meseci) Bezbednost i efikasnost dugotrajne upotrebe metilfenidata nije sistematski procenjivana u kontolisanim kliničkim ispitivanjima. Terapija metilfenidatom nije i ne sme da bude nedefinisane dužine trajanja. Kod dece i adolescenata, terapija metilfenidatom se uglavnom isključuje tokom ili nakon puberteta. Lekar koji odluči da primenjuje metilfenidat kod pacijenata sa ADHD-om u produženom periodu (više od 12 meseci) treba da periodično ponovo procenjuje dugotrajnu korist leka od terapije, individualno za svakog pacijenta, sa probnim periodima bez leka, da bi procenio funkcionisanje pacijenta bez farmakoterapije. Preporučuje se da se lečenje metilfenidatom prekine najmanje jednom godišnje da bi se procenilo stanje pacijenta (za decu, poželjno je tokom školskih raspusta). Poboljšanje se može održati i kada je lek privremeno ili trajno ukinut. Smanjenje doza i prekid uzimanja leka Terapija se mora prekinuti ako se simptomi ne poboljšaju nakon adekvatnog prilagođavanja doze u toku jednog meseca. Ukoliko se javi paradoksalno pogoršanje simptoma ili drugi ozbiljni neželjeni događaji, dozu treba smanjiti ili je potrebno obustaviti primenu leka.
Posebne populacije
Stariji pacijenti
Metilfenidat se ne sme upotrebljavati kod starijih osoba. Bezbednost i efikasnost nije ustanovljena u ovoj starosnoj grupi. Lek Concerta nije ispitivana kod ADHD-a kod pacijenata starijih od 65 godina.
Oštećenje funkcije jetre
Metilfenidat nije bio ispitivan kod pacijenata sa oštećenom funkcijom jetre.
Oštećenje funkcije bubrega
Metilfenidat nije bio ispitivan kod pacijenata sa oštećenom funkcijom bubrega.
5 od 24 Deca mlađa od 6 godina Metilfenidat se ne sme upotrebljavati kod dece mlađe od 6 godina. Bezbednost i efikasnost nije ustanovljena u ovoj starosnoj grupi.
Način primene
Lek Concerta je za oralnu upotrebu, uzima jednom dnevno, ujutru. Lek Concerta se može uzimati sa ili bez hrane (videti odeljak 5.2). Tablete leka Concerta se moraju progutati cele, sa dovoljnom količinom tečnosti i ne smeju se žvakati, deliti ili mrviti (videti odeljak 4.4).
Izvor: ALIMS dokumentacija, JKL 1073191 · SmPC odeljak 4.2 ↗
Kontraindikacije i važna upozorenja
Formalne kontraindikacije (SmPC 4.3)
- Preosetljivost na metilfenidat ili na bilo koji od pomoćnih supstanci navedenih u odeljku 6.1.
- Glaukom.
- Feohromocitom.
- Tokom terapije sa neselektivnim ireverzibilnim inhibitorima monoaminooksidaze (MAO) ili unutar najmanje 14 dana nakon prekida terapije ovim lekovima zbog rizika od nastanka hipertenzivne krize (videti odeljak 4.5).
- Hipertireoidizam ili tireotoksikoza.
- Dijagnoza ili istorija bolesti teške depresije, anoreksija nervoza/anoreksični poremećaji, suicidalne namere, psihotični simptomi, teški poremećaji raspoloženja, manija, shizofrenija, psihopatski/granični poremećaj ličnosti.
- Dijagnoza ili istorija bolesti teškog (Tip I) bipolarnog (afektivnog) poremećaja (koji nije dobro kontrolisan) koji se javlja u epizodama.
- Već postojeći kardivaskularni poremećaji uključujući: tešku hipertenziju, srčanu insufucijenciju, okluzivnu bolest arterija, anginu, hemodinamski značajno kongenitalno srčano oboljenje, kardiomiopatije, infarkt miokarda, potencijalno životno ugrožavajuće aritmije i kanalopatije (poremećaji nastali usled disfunkcije jonskih kanala).
- Već postojeći cerebrovaskularni poremećaji kao što su cerebralna aneurizma, vaskularne nepravilnosti uključujući vaskulitis ili šlog.
Izvor: ALIMS dokumentacija, JKL 1073191 · SmPC odeljak 4.3 ↗
Važna upozorenja i mere opreza (SmPC 4.4)
Početak zvaničnog odeljka:
Terapija metilfenidatom nije indikovana kod svih pacijenata sa hiperkinetičkim sindromom sa poremećajem pažnje i odluka o upotrebi ovog leka se mora doneti na osnovu temeljnih procena o težini i hroničnosti simptoma kod pacijenata. Prilikom razmatranja primene terapije kod dece, procena o težini i hroničnosti simptoma kod dece treba da se zasniva na uzrastu deteta (6-18 godina). Dugotrajna upotreba (više od 12 meseci) Bezbednost i efikasnost dugotrajne upotrebe metilfenidata nije sistematski procenjivana u kontolisanim kliničkim ispitivanjima. Terapija metilfenidatom nije i ne treba da bude vremenski neodređena. Kod dece i adolescenata, terapija metilfenidatom se uglavnom isključuje tokom ili nakon puberteta. Pacijenti koji su na dugotrajnoj terapiji (tj. duže od 12 meseci), moraju pažljivo da se prate u skladu sa smernicama datim u odeljcima 4.2 i 4.4 koji se odnose na kardiovaskularni status, rast (deca), telesna masa, apetit, nastanak ili pogoršanje prethodnih psihijatrijskih poremećaja. Psihijatrijski poremećaji koje je potrebno pratiti su opisani u nastavku i uključuju (ali nisu samo ograničeni na navedene) motorne ili vokalne tikove, agresivno ili neprijateljsko ponašanje, nemir,
Prikažite SmPC odeljak 4.4
6 od 24 anksioznost, depresiju, psihozu, maniju, deluzije, iritabilnost, nedostatak spontanosti, povlačenje i preterano uporno ponavljanje odgovora. Lekar koji odluči da primenjuje metilfenidat u produženom periodu (više od 12 meseci) treba da periodično ponovo proverava dugotrajnu korist od terapije, individualno za svakog pacijenta kroz probne periode bez leka, da bi procenilo funkcionisanje pacijenta bez farmakoterapije. Preporučuje se da metilfenidat treba ukinuti najmanje jednom godišnje da bi se procenilo stanje pacijenta (za decu, poželjno je tokom školskih raspusta). Poboljšanje se može održati i kada je lek privremeno ili trajno ukinut. Upotreba kod starijih pacijenata Metilfenidat se ne sme upotrebljavati kod starijih osoba. Bezbednost i efikasnost nije ustanovljena u ovoj starosnoj grupi. Lek Concerta nije ispitivana kod ADHD-a kod pacijenata starijih od 65 godina. Deca mlađa od 6 godina Metilfenidat se ne sme upotrebljavati kod dece mlađe od 6 godina. Bezbednost i efikasnost nije ustanovljena u ovoj starosnoj grupi. Kardiovaskularni status Pacijenti kod kojih se razmatra terapija stimulativnim lekovima treba da imaju pažljivo vođenu istoriju bolesti (uključujući procenu porodične istorije iznenadne srčane ili neobjašnjene smrti ili maligne aritmije) i fizikalni pregled za postojeću srčanu bolest, i ukoliko inicijalni nalazi sugerišu ovakvu medicinsku istoriju ili oboljenje, potrebno je da takvi pacijenti budu ispitani od strane specijaliste kardiologije. Pacijenti kod kojih se razviju simptomi kao što su palpitacije, bol u grudima pri naporu, neobjašnjiva sinkopa, dispnea ili drugi simptomi koji ukazuju na srčano oboljenje tokom terapije metilfenidatom treba da se brzo pošalju kod specijaliste kardiologije radi procene njihovog stanja. Analizom podataka iz kliničkih ispitivanja kod dece i adolescenata sa ADHD-om koji su dobijali metilfenidat pokazano je da kod pacijenata koji uzimaju metilfenidat mogu često da se jave promene u dijastolnom i sistolnom krvnom pritisku od preko 10 mmHg u odnosu na kontrolnu grupu. Povećanje dijastolnog i sistolnog krvnog pritiska je takođe primećeno u podacima iz kliničkog ispitivanja kod odraslih pacijenata sa ADHD-om. Kratkotrajne i dugotrajne kliničke posledice ovog kardiovaskularnog dejstva kod dece i adolescenata nisu poznate. Mogućnost nastanka kliničkih komplikacija se ne može isključiti kao posledica ovih dejstava uočenih u podacima iz kliničkih studija, naročito kada se terapija započeta u detinjstvu/adolescenciji nastavlja u odraslom dobu. Potreban je oprez u lečenju pacijenata sa pridruženim oboljenjima koja se mogu pogoršati usled povećanja krvnog pritiska ili srčanog rada. Videti odeljak 4.3 za medicinska stanja u kojima je lečenje metilfenidatom kontraindikovano. Potrebno je pažljivo pratiti kardiovaskularni status. Krvni pritisak i puls treba beležiti na percentilnim krivama prilikom svakog prilagođavanja doze, a zatim u razmacima ne dužim od 6 meseci. Lečenje metilfenidatom treba obustaviti kod pacijenata sa ponovljenim javljanjima tahikardije, aritmije ili povećanjem sistolnog pritiska (>95 %) i razmotriti upućivanje pacijenta kardiologu. Upotreba metilfenidata je kontraindikovana u određenim već postojećim kardiovaskularnim poremećajima, osim ukoliko specijalista ne da savet za navedeno srčano oboljenje (videti odeljak 4.3). Iznenadna smrt i već postojeće strukturne srčane nepravilnosti ili drugi ozbiljni srčani poremećaji
7 od 24 Iznenadna smrt je prijavljena prilikom uzimanja uobičajenih doza stimulansa centralnog nervnog sistema kod pacijenata od kojih su neka imala strukturne srčane nepravilnosti ili druge ozbiljne srčane probleme. Iako neki od ozbiljnih srčanih problema sami po sebi mogu imati povećani rizik od iznenadne smrti, upotreba stimulansa se ne preporučuju kod pacijenata sa poznatom strukturnom srčanom nepravilnošću, kardiomiopatijom, ozbiljnim poremećajem srčanog ritma ili drugim ozbiljnim srčanim problemima koji mogu povećati osetljivost na simpatomimetička dejstva stimulansa. Odrasli Iznenadne smrti, moždani udar i infarkt miokarda su prijavljeni kod odraslih prilikom uzimanja uobičajenih doza stimulansa centralnog nervnog sistema za lečenje ADHD-a. Iako uloga stimulansa kod ovih slučajeva kod odraslih nije poznata, odrasli imaju veću verovatnoću da imaju ozbiljne strukturne srčane anomalije, kardiomiopatiju, ozbiljne poremećaje srčanog ritma, oboljenje koronarnih arterija ili druge ozbiljne srčane probleme. Odrasli sa ovim oboljenjima ne treba da budu lečeni sa lekovima koji stimulišu centralni nervni sistem. Zloupotreba i kardiovaskularni događaji Zloupotreba stimulanasa centralnog nervnog sistema može biti udružena sa iznenadnom smrti ili drugim ozbiljnim kardivaskularnim neželjenim događajima. Cerebrovaskularni poremećaji Videti odeljak 4.3 za cerebrovaskularna stanja u kojima je primena metilfenidata kontraindikovana. Kod pacijenata sa dodatnim faktorima rizika (kao što je istorija kardiovaskularnih oboljenja, istovremena upotreba lekova koji podižu vrednost krvnog pritiska) nakon započinjanja terapije metilfenidatom na svakom pregledu treba uraditi procenu neuroloških znakova i simptoma. Izgleda da je pojava cerebralnog vaskulitisa veoma retka idiosinkratična reakcija na izloženost metilfenidatu. Postoji malo dokaza na osnovu kojih bi se pacijenti sa većim rizikom mogli prepoznati, tako da se može desiti da tek pojava simptoma prva ukaže na postojeći klinički problem. Rana dijagnoza, zasnovana na visokom indeksu sumnje, može dozvoliti brže ukidanje metilfenidata i rano lečenje. Zato ovu dijagnozu treba razmotriti kod svakog pacijenta kod kog su se razvili novi neurološki simptomi koji su u skladu sa cerebralnom ishemijom tokom terapije metilfenidatom. Ovi siptomi mogu uključivati tešku glavobolju, ukočenost, slabost, paralizu i oštećenje koordinacije, vida, govora, jezika ili memorije. Terapija metilfenidatom nije kontraindikovana kod pacijenata sa hemiplegičnom cerebralnom paralizom. Psihijatrijski poremećaji Udruženost psihijatrijskih poremećaja sa ADHD-om je česta i treba da se uzme u obzir prilikom propisivanja stimulanasa. Pre započinjanja terapije metilfenidatom, potrebno je da pacijent bude pregledan na bilo koje postojeće psihijatrijske poremećaje i da se dobije porodična anamneza u vezi sa psihijatrijskim poremećajima (videti odeljak 4.2). U slučaju hitnih psihijatrijskih simptoma ili pogoršanja već postojećih psihijatrijskih poremećaja, metilfenidat ne treba davati osim u slučajevima kada korist od lečenja prevazilazi rizik za pacijenta. Razvoj ili pogoršanje psihijatrijskih poremećaja treba pratiti prilikom svakog prilagođavanja doze, zatim na najmanje svakih 6 meseci, i na svakom pregledu; možda će biti prikladno ukidanje terapije. Pogoršanje već postojećih psihotičnih ili maničnih simptoma
8 od 24 Kod psihotičnih pacijenata, primena metilfenidata može izazvati pogoršanje simptoma poremećaja ponašanja i poremećaja mišljenja. Pojava novih psihotičnih ili maničnih simptoma Metilfenidat primenjen u uobičajenim dozama može izazvati pojavu novih psihotičnih simptoma (vizuelne/taktilne/auditorne halucinacije i deluzije) ili manije kod pacijenata bez prethodne istorije psihotičnih poremećaja ili manije (videti odeljak 4.8). Ukoliko se jave manični ili psihotični simptomi, treba razmotriti uzročnu ulogu metilfenidata i ukoliko je potrebno prekinuti lečenje metilfenidatom. Agresivno ili neprijateljsko ponašanje Pojava ili pogoršanje agresivnosti ili neprijateljskog ponašanja može biti izazavana terapijom stimulansima. Kod pacijenata koji su lečeni metilfenidatom prijavljeni su slučajevi agresivnog ponašanja (videti odeljak 4.8). Pacijenti koji su lečeni metilfenidatom treba da se pažljivo prate zbog pojave ili pogoršanja agresivnog ponašanja ili neprijateljskog ponašanja prilikom započinjanja terapije, prilikom svakog prilagođavanja doze a zatim najmanje na svakih 6 meseci i prilikom svakog pregleda. Lekari treba da procene potrebu za prilagođavanjem režima doziranja ukoliko dođe do promena u ponašanju pacijenta, imajući u vidu da može biti potrebno titriranje doze u vidu smanjenja ili povećanja. Može se razmotriti i prekid terapije. Tendencija ka samoubistvu Ukoliko se kod pacijenata koji su na terapiji zbog ADHD-a, jave suicidalne ideje ili suicidalno ponašanje, navedeno ponašanje mora odmah proceniti lekar. Ukoliko se javi pogoršanje već postojećeg psihijatrijskog stanja, treba razmotriti uzročnu ulogu metilfenidata. Možda će biti neophodno lečenje već postojećeg psihijatrijskog stanja i ukoliko je potrebno prekinuti sa daljom terapijom metilfenidatom. Tikovi Primena metilfenidata je udružena sa pojavom ili pogoršanjem motornih i verbalnih tikova. Takođe je prijavljeno pogoršanje Tourette-ovog sindroma (videti odeljak 4.8). Pre upotrebe metilfenidata potrebno je proceniti porodičnu istoriju bolesti i klinički proceniti tikove ili Tourette-ov sindrom. Potrebno je redovno pratiti pacijente u slučaju pojave ili pogoršanja tikova tokom terapije metilfenidatom. Praćenje je potrebno prilikom svakog prilagođavanja doze, a zatim najmanje na svakih 6 meseci ili prilikom svakog pregleda. Anksioznost, agitacija ili tenzija Anksioznost, agitacija i tenzija su prijavljeni kod pacijenata koji su lečeni metilfenidatom (videti odeljak 4.8). Primena metilfenidata je takođe bila udružena sa pogoršanjem već postojeće anksioznosti, agitacije ili tenzije. Anksioznost je dovela do ukidanja terapije metilfenidatom kod nekih pacijenata. Pre upotrebe metilfenidata potrebna je klinička procena za anksioznost, agitaciju ili tenziju i potrebno je redovno pratiti pacijente zbog pojave ili pogoršanja ovih simptoma tokom terapije, prilikom svakog prilagođavanja doze, a zatim najmanje na svakih 6 meseci ili prilikom svakog pregleda. Oblici bipolarnog poremećaja Naročita pažnja se mora obratiti na pacijente koji uzimaju metilfenidat za lečenje ADHD-a, a koji kao pridruženi imaju bipolarni pormećaj (uključujući nelečeni Tip I bipolarnog poremećaja ili druge oblike bipolarnih poremećaja) zbog mogućeg povećanog javljanja mešovitih/maničnih epizoda kod
9 od 24 ovakvih pacijenata. Pre započinjanja terapije metilfenidatom potrebno je da se uradi odgovarajući pregled pacijenata sa pridruženim depresivnim simptomima da bi se ocenilo da li postoji rizik od bipolarnog poremećaja; ovaj pregled treba da obuhvati detaljnu psihijatrijsku anamnezu, uključujući porodičnu anamnezu o suicidu, bipolarnom poremećaju i depresiji. Pažljivo praćenje je neophodno za ove pacijente (videti prethodno „Psihijatrijske poremećaje’’ i odeljak 4.2). Pacijente je potrebno redovno pratiti zbog simptoma, i to prilikom svakog prilagođavanja doze, a zatim najmanje na svakih 6 meseci i pri svakom pregledu. Rast Prilikom dugotrajne upotrebe metilfenidata prijavljeni su slučajevi umerenog smanjenja dobijanja na telesnoj masi i supresija rasta kod dece. Smanjenje telesne težine je bilo prijavljeno kod odraslih koji su lečeni metilfenidatom (videti odeljak 4.8). Dejstva metilfenidata na konačnu visinu i telesnu masu su trenutno nepoznati i ispituju se. Rast treba pratiti tokom terapije metilfenidatom; visinu, telesnu masu i apetit treba zabeležiti na najmanje 6 meseci sa unošenjem podataka u grafikon rasta. Kod pacijenata kod kojih ne dolazi do rasta ili dobijanja na visini ili na telesnoj masi kako se očekuje, možda će biti potrebno ukidanje terapije. Kod odraslih, redovno pratiti telesnu masu. Epileptički napadi Metilfenidat treba sa oprezom davati pacijentima sa epilepsijom. Metilfenidat može smanjiti konvulzivni prag kod pacijenata sa prethodnom istorijom epileptičkih napada, kod pacijenata sa prethodnim izmenjenostima EEG nalaza u odsustvu epileptičkih napada i, retko, kod pacijenata bez konvulzija u istoriji bolesti i bez izmenjenosti EEG nalaza. Ako pacijent ima povećenu frakvenciju epileptičkog napada ili se javi novi epileptički napad, metilfenidat treba ukinuti. Prijapizam Produžene i bolne erekcije prijavljivane se u vezi sa lekovima koji sadrže metilfenidat, posebno u vezi sa promenom režima doziranja metifenidata. Pacijenti kod kojih se javljaju izmenjene perzistentne ili česte i bolne erekcije treba da zatraže hitnu medicinsku pomoć. Upotreba sa lekovima sa serotonergičnim dejstvom Nakon istovremene primene metilfenidata sa lekovima sa serotonergičnim dejstvom prijavljeni su slučajevi serotoninskog sindroma. Ukoliko je opravdana istovremena primena metilfenidata sa lekovima sa serotonergičnim dejstvom, važno je brzo prepoznavanje simptoma serotoninskog sindroma. Ovi simptomi mogu uključivati promene u mentalnom statusu (npr. agitaciju, halucinacije, komu), autonomnu nestabilnost (npr. tahikardiju, nestabilan krvni pritisak, hipertermiju), neuromišićne poremećaje (npr. hiperrefleksiju, poremećaje koordinacije, ukočenost), i/ili gastrointestinalne simptome (npr. mučninu, povraćanje, dijareju). Lečenje metilfenidatom se mora prekinuti što je pre moguće ukoliko se posumnja na serotoninski sindrom. Zloupotreba, pogrešna upotreba i upotreba u različite svrhe Pacijente treba pažljivo pratiti zbog rizika od upotrebe u druge svrhe, pogrešne upotrebe i zloupotrebe metilfenidata. Potrebno je pažljivo koristiti metilfenidat kod pacijenata sa poznatom zavisnošću od droga ili alkohola zbog potencijalne zloupotrebe, pogrešne upotrebe ili upotrebe u različite svrhe.
10 od 24 Hronična zloupotreba metilfenidata može voditi do izražene tolerancije i psihičke zavisnosti sa različitim stepenima poremećenog ponašanja. Mogu se javiti otvorene psihotične epizode, naročito prilikom parenteralne zloupotrebe. Prilikom odlučivanja o smeru lečenja pacijenta sa ADHD-om potrebno je uzeti u obzir: uzrast pacijenta, prisustvo faktora rizika za poremećaj u vezi sa upotrebom supstanci (kao što su pridruženi poremećaj sa prkošenjem i suprotstavljanjem, poremećaj ponašanja i bipolarni poremećaj), kao i prethodna ili sadašnja zloupotreba supstanci. Potrebno je biti oprezan i kod emocionalno nestabilnih pacijenata, kao što su oni sa prethodnom istorijom zavisnosti od droga ili alkohola, jer takvi pacijenti mogu povećati dozu na sopstvenu inicijativu. Za pacijente koji imaju veliki rizik za zloupotrebu supstanci, metilfenidat ili drugi stimulansi možda neće biti odgovarajući pa treba razmotriti lečenje bez stumulansa. Obustava primene leka Potrebno je pažljivo pratiti pacijenta prilikom obustave primene leka, jer se može otkriti depresija, kao i hronična prekomerna aktivnost. Nekim pacijentima će možda biti potrebno dugotrajno praćenje. Potrebno je pažljivo praćenje tokom obustave primene leka nakon zloupotrebe jer može doći do teške depresije. Zamor Metilfenidat ne treba koristiti za prevenciju ili lečenje uobičajenog stanja zamora. Pomoćne supstance leka Concerta Ovaj lek sadrži laktozu. Pacijenti sa retkim naslednim oboljenjem intolerancije na galaktozu, nedostatkom ukupne laktaze ili glukozno-galaktoznom malapsorpcijom, ne smeju koristiti ovaj lek. Jedna tableta sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrijuma, odnosno može se reći da je suštinski „bez natrijuma“. Izbor formulacije metilfenidata Izbor formulacije leka koji sadrži metilfenidat, treba da bude načinjen od strane lekara specijaliste, prema individualnim karakteristikama i zavisi od nameravane dužine trajanja dejstva. Skrining leka Ovaj lek sadrži metilfenidat što može izazvati lažno pozitivne laboratorijske rezultate testiranjem na amfetamine, naročito kod imunoesej testiranja (engl. immunoassay screen test). Sportisti moraju biti svesni da ovaj lek može dati pozitivnu reakciju na anti-doping testiranju. Insuficijencija bubrega ili jetre Ne postoji dovoljno iskustva o upotrebi metilfenidata kod pacijenata sa insuficijencijom bubrega ili jetre. Hematološka dejstva Bezbednost dugotrajne terapije metilfenidatom nije potpuno poznata. Potrebno je razmotriti ukidanje terapije ukoliko se javi leukopenija, trombocitopenija, anemija ili druge promene uključujući i one koje navode na ozbiljne poremećaje bubrega ili jetre (videti odeljak 4.8).
11 od 24 Potencijalna gastrointestinalna opstrukcija Zbog toga što tableta leka Concerta ne može da se deformiše i ne menja značajnije oblik u gastrointestinalnom traktu, ne daje se uobičajeno pacijentima koji imaju teško suženje gastrointestinalnog trakta (patološko ili jatrogeno) ili pacijentima koji imaju disfagiju ili značajne teškoće prilikom gutanja tableta. Postoje retki izveštaji o opstruktivnim simptomima kod pacijenata sa poznatim strikturama, udruženim sa ingestijom leka u obliku forme sa produženim oslobađanjem koja se ne deformiše. Zbog forme tablete sa produženim oslobađanjem, lek Concerta treba da se daje samo pacijentima koji mogu da progutaju celu tabletu. Pacijenti treba da budu obavešteni o tome da se lek Concerta mora progutati ceo, uz pomoć tečnosti. Tablete ne treba žvakati, deliti ili drobiti. Lek se nalazi u omotaču koji se ne može resorbovati, a dizajniran je tako da oslobađa aktivnu supstancu kontrolisanom brzinom. Omotač tablete se eliminiše iz organizma; pacijenti ne treba da budu zabrinuti ukoliko povremeno u stolici primete nešto što podseća na izgled same tablete.
Izvor: ALIMS dokumentacija, JKL 1073191 · SmPC odeljak 4.4 ↗
Interakcije sa drugim lekovima
Početak zvaničnog odeljka:
Farmakokinetička interakcija Nije poznato kakvo dejstvo može imati metilfenidat na koncentracije u plazmi istovremeno primenjenih lekova. Zbog toga se preporučuje oprez pri kombinovanju metilfenidata sa drugim lekovima, naročito onima koji imaju usku terapijsku širinu. Metilfenidat se ne metaboliše preko citohroma P450 u klinički značajnom obimu. Ne očekuje se da induktori ili inhibitori citohroma P450 imaju bilo kakvog značajnog uticaja na farmakokinetiku metilfenidata. Nasuprot tome, d- i l- enantiomeri metilfenidata ne inhibiraju značajno citohrom P450 1A2, 2C8, 2C9, 2C19, 2D6, 2E1 ili 3A. Ipak, prijavljeno je da metilfenidat može inhibirati metabolizam kumarinskih antikoagulanasa, antikonvulziva (npr. fenobarbitala, fenitoina, primidona) i nekih antidepresiva (tricikličnih antidepresiva i selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina). Može biti neophodno da se prilagodi doza ovih lekova koji se već uzimaju i prate koncentracije u plazmi (ili, kao u slučaju kumarina, vreme koagulacije) prilikom uvođenja ili ukidanja terapije metilfenidatom. Farmakodinamske interakcije Antihipertenzivni lekovi Metilfenidat može smanjiti efektivnost lekova koji se upotrebljavaju za lečenje hipertenzije. Upotreba lekova koji povećavaju krvni pritisak Savetuje se oprez kod pacijenata koji se leče metilfenidatom i bilo kojim drugim lekom koji takođe može povećati krvni pritisak (videti takođe odeljke o kardivaskularnim i cerebrovaskularnim stanjima u odeljku 4.4). Zbog mogućeg nastanka hipertenzivne krize, upotreba metilfenidata je kontraindikovana kod pacijenata koji primaju (trenutno ili periodu od 2 nedelje nakon prekida terapije MAO-inhibitora) neselektivne ireverzibilne MAO-inhibitore (videti odeljak 4.3). Upotreba sa alkoholom Alkohol može da pogorša neželjena dejstva psihoaktivnih supstanci na CNS, uključujući i metilfenidat. Podaci in vitro ukazuju na to da koncentracije alkohola veće od 10% povećavaju
Prikažite SmPC odeljak 4.5
12 od 24 kumulativno oslobađanje metilfenidata iz tableta leka Concerta. Klinički značaj ovog nalaza na izloženost metilfenidata nakon oralnog uzimanja leka Concerta u kombinaciji sa alkoholom nije poznata. Zato se preporučuje da se pacijenti suzdrže od uzimanja alkohola tokom lečenja. Upotreba sa lekovima sa serotonergičnim dejstvom Nakon istovremene primene metilfenidata sa lekovima sa serotonergičnim dejstvom prijavljeni su slučajevi serotoninskog sindroma. Ukoliko je opravdana istovremena primena metilfenidata sa lekom koji ima serotonergično dejstvo, važno je brzo prepoznavanje simptoma serotoninskog sindroma (videti odeljak 4.4). Lečenje metilfenidatom se mora prekinuti što je pre moguće ukoliko se posumnja na serotoninski sindrom. Upotreba sa halogenizovanim anesteticima Postoji rizik od iznenadnog povećanja krvnog pritiska i srčanih otkucaja tokom hiruške intervencije. Ako se planira operacija, metilfenidat ne treba uzimati na dan operacije. Upotreba sa centralno delujućim alfa-2 agonistima (npr. klonidin) Ozbiljne, neželjene reakcije, uključujući i iznenadnu smrt bile su prijavljene prilikom zajedničke upotrebe metilfenidata i klonidina. Bezbednost dugotrajne upotrebe metilfenidata u kombinaciji sa klonidinom ili drugim centralno delujućim alfa-2 agonistima nije sistematski procenjena. Upotreba sa dopaminergičkim lekovima Preporučuje se oprez prilikom uzimanja metilfenidata sa dopaminergičkim lekovima, uključujući i antipsihotike. Zbog predominantnog delovanja metilfenidata da poveća vrednost ekstracelularnog dopamina, može doći do farmakodinamskih interakcija kada se metilfenidat zajedno daje sa direktnim i indirektnim dopaminskim agonistima (uključujući i DOPA i triciklične antidepresive) ili sa dopaminskim antagonistima uključujući i antipsihotike.
Izvor: ALIMS dokumentacija, JKL 1073191 · SmPC odeljak 4.5 ↗
Trudnoća, dojenje i plodnost
Trudnoća
Podaci iz kohortnog ispitivanja koje je ukupno obuhvatilo približno 3400 trudnoća kod kojih je postojala izloženost leku tokom prvog trimestra ne ukazuju na povećan ukupan rizik od urođenih malformacija. Uočen je mali porast pojave srčanih malformacija (udruženi prilagođeni relativni rizik, 1,3: 95%-tni interval pouzdanosti (engl. confidence interval, CI) 1,0-1,6) koji odgovara broju od 3 dodatna odojčeta rođena sa kongenitalnim srčanim malformacijama na svakih 1000 žena koje prime metilfenidat tokom prvog trimestra trudnoće, u poređenju sa trudnoćama kod kojih nije bilo izlaganja metilfenidatu. Slučajevi neonatalne kardiorespiratorne toksičnosti, posebno tahikardija sa smrtnim ishodom i respiratorni distres, su prijavljeni kao spontani slučajevi. Ispitivanja na životinjama su pokazala reproduktivnu toksičnost pri toksičnim dozama za majku (videti odeljak 5.3). Ne preporučuje se upotreba metilfenidata tokom trudnoće, osim ukoliko se klinički donese odluka da odlaganje lečenja može predstavljati veći rizik za trudnoću.
Dojenje
13 od 24 Metilfenidat se izlučuje u majčino mleko. Na osnovu izveštaja o uzimanju uzoraka mleka od pet majki, sadržaj metilfenidata u majčinom mleku je doveo do prisustva kod odojčadi u dozi koja je iznosila 0,16% do 0,7% doze koju je primala majka (prilagođeno na telesnu masu majke) a odnos metilfenidata u mleku u odnosu na količinu metilfenidata u plazmi majke iznosio je između 1,1 i 2,7. Prijavljen je jedan slučaj odojčeta kod kog se javilo nespecifično smanjenje telesne mase tokom perioda izlaganja leku, ali je usledio oporavak i dobijanje na telesnoj masi nakon što je majka prestala sa terapijom metilfenidatom. Ne može se isključiti rizik za odojče. Potrebno je doneti odluku o prestanku dojenja ili prekidu/uzdržavanju od terapije metilfenidatom uzimajući u obzir korist od dojenja za dete u odnosu na korist terapije za majku.
Plodnost
Nisu dostupni podaci o efektu metilfenidata na plodnost. U pretkliničkim studijama nisu uočena značajna dejstva.
Izvor: ALIMS dokumentacija, JKL 1073191 · SmPC odeljak 4.6 ↗
Alkohol
Ne preporučuje se
Ne preporučuje se konzumacija alkohola tokom uzimanja leka zbog pojačanih neželjenih dejstava.
Oznaka je preneta iz povezanog podatka. Nije dozvola za konzumiranje alkohola niti dokaz da interakcija ne postoji; rizik može zavisiti od drugih lekova, doze i zdravstvenog stanja. Proverite PIL/SmPC i konsultujte lekara ili farmaceuta.
Izvor: ALIMS dokumentacija, JKL 1073191 · dokument za dodatnu proveru; nije posebna procena alkohola ↗
Neželjena dejstva
Početak zvaničnog odeljka:
Tabela u nastavku prikazuje sve neželjene reakcije koje su uočene tokom kliničkih ispitivanja kod dece, adolescenata i odraslih, i tokom spontanog prijavljivanja u postmarketinškom periodu sa lekom Concerta i onih koje su prijavljene sa drugim formulacijama metilfenidat-hidrohlorida. Ukoliko postoje razlike u učestalosti javljanja neželjenih reakcija između leka Concerta i drugih formulacija metilfenidata, korišćena je najveća učestalost iz obe baze podataka. Neželjene reakcije su prema učestalosti klasifikovane kao: Veoma često (≥1/10) Često (≥1/100 do < 1/10) Povremeno (≥1/1000 do < 1/100) Retke (≥1/10000 do < 1/1000) Veoma retko (< 1/10000) Nepoznate učestalosti (ne može se proceniti na osnovu dostupnih podataka). Klasa sistema organa Neželjene reakcije Učestalost Veoma često Često Povremeno Retko Veoma retko Nepoznate učestalosti Infekcije i infestacije Nazofaringit is, infekcija gornjeg respiratorno g trakta#, sinuzitis# Poremećaji krvi i limfnog sistema anemija†, leukopenija† , trombocitop pancitopenija
Prikažite SmPC odeljak 4.8
14 od 24 enija, trombocitop enijska purpura Poremećaji imunskog sistema reakcije preosetljivosti kao što su angioneurotski edem, anafilaktičke reakcije, otok aurikularnog područja, bulozna stanja, eksfolijativna stanja, urtikarije, pruritus, osipi i erupcije Poremećaji metaboliz ma i ishrane* anoreksija, smanjen apetit†, umereno smanjeno dobijanje na telesnoj masi i visini tokom produžene upotrebe kod dece* Psihijatrijs ki poremećaji * insomnija, nervoza afektivna labilnost, agresivnost* , uznemirenos t*, anksioznost* †, depresija*#, razdražljivos t, neuobičajen o ponašanje, nagle promene raspoloženja , tikovi*, inicijalna insomnija#, depresivno raspoloženje #, smanjen libido#, psihotični poremećaji*, slušne, vidne i taktilne halucinacije*, gnev, suicidalne ideje*, promene raspoloženja, nemir†, plačljivost, pogoršanje već postojećih tikova Tourette-ovog sindroma*, logoreja, povećanje obazrivosti, poremećaj spavanja manija*†, dezorijen tacija, poremeć aj libida, konfuzno stanje† pokušaj samoubistva (uključujući i izvršeno samoubistvo) *†, prolazno depresivno raspoloženje *, neuobičajeno razmišljanje, apatija†, ponašanje koje se ponavlja, preterana fokusiranost deluzije*†, poremećaji mišljenja*, zavisnost. Slučajevi zloupotrebe i zavisnosti su češće opisani kod formulacije sa trenutnim oslobađanjem
15 od 24 napetost#, bruksizam#^, napad panike# Poremećaji nervnog sistema glavobolja vrtoglavica, diskinezija, psihomotorn a hiperaktivno st, pospanost, parestezija#, tenziona glavobolja# sedacija, tremor†, letargija# konvulzije, horeoatetoid ni pokreti, reverzibilni ishemijski neurološki deficit, neuroleptičk i maligni sindrom (NMS; slučajevi su slabo dokumentov ani i u najvećem broju slučajeva pacijenti su takođe primali drugi lek, tako da uloga metilfenidat a je nejasna). cerebrovaskul arni poremećaji*† (uključujući vaskulitis, cerebralnu hemoragiju, cerebrovaskul arne događaje, cerebralni arteritis, cerebralnu okluziju), Grand mal konvulzije*, migrena†, disfemija Poremećaji oka poremećaj akomodacije # zamućen vid†, suvo oko# teškoće pri vizuelnoj akomoda ciji, poremeć aji vida, diplopija midrijaza Poremećaji uha i labirinta vertigo# Kardiološk i poremećaji * aritmija, tahikardija, palpitacije bol u grudima angina pektoris srčani zastoj, infarkt miokarda supraventikula rna tahikardija, bradikardija, ventrikularne ekstrasistole†, ekstrasistole† Vaskularni poremećaji * hipertenzija naleti vrućine# cerebralni arteritis i/ili okluzija, osećaj hladnoće na
16 od 24 perifernim delovima tela†, Raynaud-ov fenomen Respirator ni, torakalni i medijastin alni poremećaji kašalj, orofaringeal ni bol dispnea† epistaksa Gastrointe stinalni poremećaji Bol u gornjem abdomenu, dijareja, mučnina†, nelagodnost u abdomenu, povraćanje, suva usta†, dispepsija# konstipacija† Hepatobilij arni poremećaji Povećanje vrednosti alanin aminotransfe raze# povećanje vrednosti enzima jetre poremećaj funkcije jetre, uključujući akutnu insuficijenci ju jetre i hepatičnu komu, povećanje vrednosti alkalne forfataze u krvi, povećanje vrednosti bilirubina u krvi† Poremećaji kože i potkožnog tkiva alopecija, svrab, osip, urtikarija, hiperhidroza † angioneurotski edem, bulozna stanja, eksfolijativna stanja makularn i osip, eritem multiformni eritem, eksfolijativn i dermatitis, alergijska reakcija na koži koja se javlja na istoj lokalizaciji pri ponovljenoj primeni leka (engl. fixed drug
17 od 24 eruption) Poremećaji mišićnokoštanog sistema i vezivnog tkiva artralgija, mišićna napetost#, spazam mišića# mijalgija†, mišićni trzaji mišićni grčevi trizmus^ Poremećaji bubrega i urinarnog sistema hematurija, polakiurija inkontinencija Poremećaji reprodukti vnog sistema i dojki Erektilna disfunkcija# ginekom astija prijapizam*, povećana erekcija* i produžena erekcija* Opšti poremećaji i reakcije na mestu primene pireksija, retardacija rasta prilikom produžene upotrebe kod dece*, zamor†, iritabilnost#, osećaj nervoze#, astenija#, žeđ# bol u grudima iznenadna srčana smrt* nelagodnost u grudima†, hiperpireksija Ispitivanja promene krvnog pritiska i frekvence srčanog rada (uglavnom se povećavaju) *, smanjenje telesne mase* šum na srcu* smanjen broj trombocita, izmenjen broj leukocita u krvi *Videti odeljak 4.4 # Učestalost izvedena iz kliničkih ispitivanja kod odraslih pacijenata, a ne na podacima iz kliničkih ispitivanja kod dece i adolescenata; može takođe biti značajno za decu i adolescente. † Neželjene reakcije iz kliničkih ispitivanja kod odraslih pacijenata koje su bile prijavljene sa većom učestalošću u odnosu na decu i adolescente. ^ Na osnovu učestalosti izračunate u okviru ispitivanja ADHD kod odraslih osoba (nije bilo prijavljenih slučajeva u pedijatrijskim ispitivanjima).
Prijavljivanje neželjenih reakcija
Prijavljivanje sumnji na neželjene reakcije posle dobijanja dozvole za lek je važno. Time se omogućava kontinuirano praćenje odnosa koristi i rizika leka. Zdravstveni radnici treba da prijave
18 od 24 svaku sumnju na neželjene reakcije na ovaj lek Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS): Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije Nacionalni centar za farmakovigilancu Vojvode Stepe 458, 11221 Beograd Republika Srbija fax: +381 (0)11 39 51 131 website: www.alims.gov.rs e-mail: [email protected]
Izvor: ALIMS dokumentacija, JKL 1073191 · SmPC odeljak 4.8 ↗
Zamena leka
Ovaj JKL nije naveden na važećoj ALIMS listi međusobno zamenljivih lekova.
Prikaz je zasnovan na tačnom JKL-u i važećoj ALIMS listi. Nije preporuka za samostalnu promenu terapije; zamenu potvrđuje lekar ili farmaceut.
Lekovi sa istom aktivnom supstancom
Drugi aktivni lekovi sa istom supstancom trenutno nisu pronađeni u katalogu. To ne znači da alternativa ne postoji; zamenu uvek potvrdite sa lekarom ili farmaceutom.
Cena i RFZO
Poslednja evidentirana maksimalna cena na veliko
3.873,70 RSD
Ovo nije automatski maloprodajna cena u apoteci.
Službeni glasnik RS: 73/2024
Objavljeno: 30.08.2024.
Poslednja evidentirana RFZO cena A
3.396,80 RSD
Evidentirana participacija: 50,00 RSD
RFZO indikacije i uslovi
Indikacija iz RFZO izvora
Hiperkinetski sindrom sa poremećajem pažnje
Napomena iz RFZO izvora
Samo za decu. Lek se u terapiju uvodi na osnovu mišljenja dečijeg psihijatra ili psihijatra / neuropsihijatra koji se bavi decom i mladima ili dečijeg neurologa ili pedijatra sa edukacijom iz oblasti razvojne neurologije i psihijatrije sledećih zdravstvenih ustanova: 1. Institut za mentalno zdravlje - Beograd, 2. Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu - Beograd, 3. Zavod za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju 5 40 138 0 7 9 767.83 384.45 8.30 4.42 100 Prof. 5 40 138 0 7 10 777.18 384.45 4.58 4.42 100 dr. 4 40 138 0 8 0 660.340000 389.606200 37.924920 4.415400 -1 ###LINE### 5 40 138 0 8 0 660.34 389.61 18.92 4.42 100 C.Brajović - Beograd, 4. Univerzitetski klinički centar Vojvodine, 5. Univerzitetski klinički centar Niš, 6. Univerzitetski klinički centar Kragujevac.
Tekst je prenet iz povezanog RFZO izvora. Ispunjenost uslova i pravo na izdavanje proveravaju se prema važećim pravilima za konkretnog pacijenta.
Sva registrovana pakovanja
Izaberite pakovanje da biste videli njegove tačne registracione podatke, dokumente, cenu i RFZO status. Sva pakovanja ispod pripadaju istoj registrovanoj porodici leka.
| Oblik, jačina i veličina | JKL | EAN | Maks. cena na veliko | RFZO | Detalji |
|---|---|---|---|---|---|
| tableta sa produženim oslobađanjem; 18 mg; boca plastična, 1 × 30 kom | 1073190 | 8606028040305 | 2.862,50 RSD | Lista A | Prikaži detalje → |
| tableta sa produženim oslobađanjem; 36 mg; boca plastična, 1 × 30 kom | 1073191 | 8606028040312 | 3.873,70 RSD | Lista A | Izabrano |
Izvori i zvanična dokumentacija
Aktuelni SmPC · broj rešenja 515-01-03918-21-001
Izdavač: LekZa.com / C-CODE SOFTWARE DOO. Status sadržaja: strukturirano prema navedenim izvorima; nije označeno kao stručna medicinska recenzija lekara ili farmaceuta.
Registracioni podaci
Prikažite administrativne detalje
- JKL
- 1073191
- EAN
- 8606028040312
- Šifra proizvoda
- 454275
- Vrsta leka
- Humani lekovi
- Vrsta rešenja
- OBNOVA
- Broj rešenja
- 515-01-03918-21-001
- Datum rešenja
- Fri, 26 Aug 2022 00:00:00 GMT
- Važi do
- Thu, 26 Aug 2027 00:00:00 GMT
- Proizvođač
- JANSSEN PHARMACEUTICA N.V.
- Nosilac dozvole
- PREDSTAVNIŠTVO JANSSEN-CILAG KFT BEOGRAD