Rekovelle – 72 mcg/2,16 mL, napunjeni injekcioni pen, 1 × 2,16 mL · ID 0044418 i trudnoća
Da li se Rekovelle sme koristiti tokom trudnoće i dojenja?
Aktivna supstanca: Folitropin delta
Rastvor za injekciju u napunjenom injekcionom penu; 72 mcg/2,16 mL; napunjeni injekcioni pen, 1 × 2,16 mL
Stacionarna ustanova + kućna terapija
Primena leka tokom trudnoće i dojenja
Informacije su prikazane na osnovu dostupne dokumentacije za lek. Pre upotrebe leka tokom trudnoće ili dojenja obavezno se konsultujte sa lekarom ili farmaceutom.
Važno upozorenje
Plodnost, trudnoća i dojenje Trudnoća Lek Rekovelle nije indikovan za primenu u trudnoći.
Šta piše u dokumentaciji za lek?
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Trudnoća
Lek Rekovelle nije indikovan za primenu u trudnoći. Nakon kontrolisane stimulacije jajnika kod kliničke primene gonadotropina, nije prijavljen rizik od teratogenosti. Nema podataka o izloženosti trudnih žena u
slučaju nehotične primene leka Rekovelle. Ispitivanja na životinjama su pokazala reproduktivnu toksičnost kod primene leka Rekovelle u dozama većim od preporučene maksimalne doze za ljude (videti odeljak 5.3).
Dojenje
Lek Rekovelle nije indikovan za primenu tokom dojenja.
Plodnost
Lek Rekovelle je indikovan za primenu kod neplodnosti (videti odeljak 4.1).
Kada se lek ne sme koristiti
4.3. Kontraindikacije
•
Preosetljivost na aktivnu supstancu ili na bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u odeljku 6.1.
•
Tumori hipotalamusa ili hipofize
•
Uvećanje jajnika ili cista na jajnicima koje nije posledica sindroma policističnih jajnika
•
Ginekološka krvarenja nepoznate etiologije (videti odeljak 4.4)
•
Karcinom jajnika, materice ili dojke (videti odeljak 4.4)
U sledećim situacijama, nije verovatno da će ishod terapije biti povoljan, zbog čega se lek Rekovelle ne sme primenjivati kod:
•
primarne insuficijencije jajnika
•
malformacije polnih organa koje nisu kompatibilne sa trudnoćom
•
fibroidinih tumora materice koji nisu kompatibilni sa trudnoćom
Upozorenja i mere opreza
4.4. Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka
Sledljivost
Kako bi se poboljšala sledljivost bioloških lekova, potrebno je jasno zabeležiti naziv i broj serije primenjenog leka.
Lek Rekovelle sadrži snažnu gonadotropnu supstancu koja može da izazove blage do teške neželjene reakcije, pa ga sme primenjivati samo lekar, koji je detaljno upoznat sa problemima neplodnosti i njihovim lečenjem. Terapija gonadotropinima zahteva mnogo vremena lekara i drugih zdravstvenih radnika, kao i dostupnost odgovarajućih uslova za praćenje. Bezbedna i efektivna primena leka Rekovelle iziskuje redovno praćenje odgovora jajnika pomoću samo ultrazvuka ili u kombinaciji sa merenjem koncentracija estradiola u serumu. Doza leka Rekovelle je individualno prilagođena za svaku pacijentkinju, da bi se postigao odgovor jajnika sa povoljnim profilom odnosa bezbednosti i efikasnosti. Moguće je da postoji određeni stepen varijabilnosti odgovora na primenu FSH među pacijentkinjama, sa slabim odgovorom na FSH kod nekih i prekomernim odgovorom kod drugih. Pre nego što se započne terapija, potrebno je da se neplodnost para adekvatno proceni, kao i da se procene moguće kontraindikacije za trudnoću. Kod pacijentkinja treba posebno proveriti mogućnost postojanja hipotireoze i hiperprolaktemije i primeniti odgovarajuću specifičnu terapiju. Ne preporučuje se korišćenje rezultata dobijenih drugim testovima osim ELECSYS AMH Plus imunotesta, proizvođača Roche, ACCESS AMH Advanced koji proizvodi Beckman Coulter i LUMIPULSE G AMH proizvođača Fujirebio za određivanja doze leka Rekovelle, budući da dostupni AMH testovi za sada nisu standardizovani. Kod pacijentkinja koje su podvrgnute stimulaciji rasta folikula, može da dođe do uvećanja jajnika i postoji rizik od razvoja OHSS. Pridržavanje propisanih doza leka Rekovelle, postupanje po režimu primene i pažljivo praćenje terapije će incidencu takvih događaja da svede na najmanju meru.
Sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS)
Određen stepen uvećanja jajnika je očekivana posledica kontrolisane stimulacije jajnika. Češće se javlja kod pacijentkinja sa sindromom policističnih jajnika i obično se povlači bez lečenja. Za razliku od nekomplikovanog uvećanja jajnika, OHSS je stanje koje se može manifestovati sa rastućim stepenima težine. Obuhvata izrazito uvećanje jajnika, velike vrednosti polnih steroida u serumu i povećanu propustljivost krvnih sudova, što može da dovede do nakupljanja tečnosti u peritonealnoj, pleuralnoj i retko, perikardijalnoj šupljini. Važno je naglasiti važnost pažljivog i redovnog praćenja razvoja folikula, da bi se smanjio rizik od OHSS. Sledeći simptomi se mogu primetiti u teškim slučajevima OHSS: bol, nelagodnost i distenzija abdomena, teško uvećanje jajnika, povećanje telesne mase, dispneja, oligurija i gastrointestinalni simptomi uključujući mučninu, povraćanje i dijareju. Klinička procena može da otkrije hipovolemiju, hemokoncentraciju, poremećaj ravnoteže elektrolita, ascites, hemoperitoneum, pleuralne izlive, hidrotoraks ili akutni plućni distres. Vrlo retko, teški OHSS može da bude praćen komplikacijama kao što su torzija jajnika ili tromboembolijski događaji kao što su plućna embolija, ishemijski moždani udar ili infarkt miokarda. Preterani odgovor jajnika na terapiju gonadotropinima retko dovodi do OHSS, osim ako se ne primeni hCG radi indukcije konačnog sazrevanja folikula. Uz to, ovaj sindrom može da bude teži i dugotrajniji ako dođe do trudnoće. Zbog toga, u slučaju hiperstimulacije jajnika, savetuje se da se hCG ne primeni, i da se pacijentkinji savetuje da se uzdrži od polnih odnosa ili da koristi mehaničke metode kontracepcije tokom najmanje 4 dana. OHSS može da napreduje brzo (od 24 sata do nekoliko dana) do ozbiljnog medicinskog događaja. Rani OHSS može da se javi u roku od 9 dana nakon pokretanja konačnog sazrevanja folikula. Kasni OHSS se može razviti kao posledica hormonalnih promena tokom trudnoće 10 ili više dana nakon pokretanja konačnog sazrevanja folikula. Zbog rizika od razvoja OHSS, potrebno je da se pacijentkinje prate tokom najmanje dve nedelje nakon primene hCG-a.
Tromboembolijski događaji
Žene koje su nedavno imale ili imaju tromboembolijsku bolest ili žene koje imaju opšte poznate faktore rizika za tromboembolijske događaje, kao što su lična ili porodična anamneza, teška gojaznost (indeks telesne mase >30 kg/m2) ili trombofilija, mogu da imaju povećan rizik od venskog ili arterijskog tromboembolijskog događaja, tokom ili posle terapije gonadotropinima. Terapija gonadotropinima može dodatno da poveća rizik od pogoršanja ili pojave takvih događaja. Kod tih žena je potrebno da se proceni odnos koristi i rizika od primene gonadotropina. Međutim, potrebno je napomenuti da i sama trudnoća, kao i OHSS, nosi povećan rizik od tromboembolijskih događaja.
Torzija jajnika
Pojava torzije jajnika zabeležena je kod primene ciklusa tehnologije asistirane reprodukcije (ART). To može da bude povezano sa drugim faktorima rizika kao što su OHSS, trudnoća, prethodna operacija abdomena, prethodni slučajevi torzije jajnika, prethodna ili postojeća cista na jajniku, kao i policistični jajnici. Oštećenje jajnika zbog smanjene prokrvljenosti može se ograničiti ranom dijagnozom i hitnom detorzijom.
Višestruke (višeplodne) trudnoće
Višestruka trudnoća donosi povećan rizik od neželjenih ishoda za majku i neželjenih perinatalnih ishoda. Kod pacijentkinja koje su podvrgnute postupcima ART, rizik od višestruke trudnoće je obično povezan sa brojem prenesenih embriona, njihovim kvalitetom i godinama pacijentkinje, iako se blizanačka trudnoća može u retkim slučajevima razviti i iz transfera samo jednog embriona. Pre početka terapije, potrebno je pacijentkinje upozoriti na mogući rizik od višestruke trudnoće.
Gubitak trudnoće
Incidenca gubitka trudnoće zbog spontanog pobačaja ili abortusa je veća kod pacijentkinja koje su podvrgnute kontrolisanoj stimulaciji jajnika u sklopu postupaka ART, nego kod prirodnog začeća.
Ektopična trudnoća
Kod žena sa oboljenjima jajovoda u anamnezi postoji rizik od ektopične trudnoće, nezavisno od toga da li je trudnoća nastupila spontanim začećem ili posle terapija neplodnosti. Zabeleženo je da je prevalenca ektopične trudnoće veća posle postupaka ART nego u opštoj populaciji.
Neoplazme reproduktivnog sistema
Zabeleženi su slučajevi neoplazmi jajnika i drugih organa reproduktivnog sistema, kako benignih tako i malignih, kod žena koje su bile podvrgnute višestrukim terapijskim režimima lečenja neplodnosti. Nije utvrđeno da li terapija gonadotropinima povećava rizik za nastanak ovih tumora kod neplodnih žena.
Kongenitalne malformacije
Prevalenca kongenitalnih malformacija posle postupaka ART može da bude neznatno veća nego u slučajevima spontanog začeća. Smatra se da je to posledica razlika u roditeljskim karakteristikama (npr. godine majke, karakteristike sperme) i višestruke trudnoće.
Druga medicinska stanja
Pre početka terapija lekom Rekovelle, potrebno je uzeti u obzir medicinska stanja koja predstavljaju kontraindikaciju za trudnoću.
Oštećenje funkcije bubrega i jetre
Lek Rekovelle nije ispitivan kod pacijentkinja sa umerenim/teškim oštećenjem funkcije bubrega ili jetre.
Sadržaj natrijuma
Lek Rekovelle sadrži manje od 1 mmol natrijuma (23 mg) po dozi, tj. suštinski je ,,bez natrijuma“.
Podaci su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet zdravstvenog radnika. Zvanični dokumenti su dostupni preko ALIMS linkova.
Informacije o leku Rekovelle u trudnoći
Rekovelle je lek koji sadrži aktivnu supstancu folitropin delta. Na ovoj stranici prikazane su informacije o primeni tokom trudnoće, dojenja i plodnosti, kada su dostupne u dokumentaciji za lek.
Za kompletnu dokumentaciju pogledajte zvanično uputstvo za lek i stručne informacije.