Medicinski kiseonik Messer – 100% v/v, boca, 1 × 5 L · ID 9119024 i trudnoća
Da li se Medicinski kiseonik Messer sme koristiti tokom trudnoće i dojenja?
Aktivna supstanca: Kiseonik
Medicinski gas, komprimovani; 100% v/v; boca, 1 × 5 L
Na recept
Primena leka tokom trudnoće i dojenja
Informacije su prikazane na osnovu dostupne dokumentacije za lek. Pre upotrebe leka tokom trudnoće ili dojenja obavezno se konsultujte sa lekarom ili farmaceutom.
Važno upozorenje
Plodnost, trudnoća i dojenje Kiseonik se može koristiti tokom trudnoće i dojenja.
Šta piše u dokumentaciji za lek?
4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje
Kiseonik se može koristiti tokom trudnoće i dojenja.
Hiperbaričnu kiseoničnu terapiju treba primenjivati uz oprez kod trudnica i žena u reproduktivnom periodu usled potencijalnog rizika od oštećenja fetusa uzrokovano oksidativnim stresom. Procena odnosa rizika i koristi opravdava primenu hiperbarične kiseonične terapije u slučaju teškog trovanja ugljen-monokisdom. Primenu je potrebno proceniti inidividualno za svaku trudnicu.
Kada se lek ne sme koristiti
4.3. Kontraindikacije
Ne postoje kontraindikacije za primenu kiseonika.
Upozorenja i mere opreza
4.4. Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka
Visoke koncentracije kiseonika treba primenjivati u što kraćem vremenskom periodu koji je potreban da bi se postigao željeni rezultat i mora se redovno kontrolisati arterijski gasni pritisak (PaO2) ili saturacija hemoglobina (SpO2) i inhalirana koncentracija kiseonika (FiO2). Postoje dokazi u literaturi da se rizik od toksičnosti kiseonika može smatrati zanemarljivim ako se u terapiji slede sledeće smernice:
•
Kiseonik u koncentracijama do 100% (FiO2 1,0) se ne sme primenjivati duže od 6 sati
•
Kiseonik u koncentracijama preko 60–70% (FiO2 0,6–0,7) se ne sme primenjivati duže od 24 sata
•
Kiseonik u koncentracijama preko 40–50% (FiO2 0,4–0,5) se ne sme primenjivati tokom sledećih 24 sata.
• Kiseonik u koncentracijama >40% (FiO2 > 0,4) može potencijalno izazvati oštećenja posle 2 dana.
Ove opšte preporuke se ne odnose na nedonoščad obzirom na rizik od retrolentalne fibroplazije koja je opisana kod primene manjih koncetracija kiseonika.
Posebna pažnja se mora obratiti kada se leče novorođečad i nedonoščad. Kako bi se minimizirao rizik od oštećenja oka, retrolentalne fibroze, odnosno drugih negativnih efekata, cilj mora biti da se obezbedi da se koncentracija kiseonika svede na apsolutno najmanji mogući nivo koji daje željene rezultate, kao i da se izbegnu velike varijacije arterijskog pritiska kiseonika. Kod velikih koncentracija kiseonika u udahnutom vazduhu, koncentracija i pritisak azota se smanjuje. Kao rezultat toga, koncentracija azota u tkivima i plućima (alveolama) se smanjuje. Ako se kiseonik preuzima iz alveola u krv brže nego što stiže udahom, može doći do kolapsa alveola (razvoj atelektaze). Razvoj atelektaze u pojedinim delovima pluća, dovodi do rizika od slabije oksigenacije arterijske krvi jer i pored dobre perfuzije ne dolazi do razmene gasa u tim delovima pluća. Odnos ventilacija/perfuzija se pogoršava, vodeći ka intrapulmonalnom premošćavanju (šantu). Velike koncentracije kiseonika kod ugroženih pacijenata sa smanjenom osetljivošću na pritisak ugljendioksida u arterijskoj krvi, mogu dovesti do zadržavanja ugljen-dioksida, što u ekstremnim slučajevima može izazvati narkozu ugljen-dioksidom. Kod hiperbarične terapije kiseonikom (HBO), povećanje i sniženje pritiska se mora sprovoditi pažljivo i postepeno, kako bi se sprečio rizik od oštećenja pritiskom (barotrauma). HBO treba primenjivati uz oprez tokom trudnoće i kod žena u reproduktivnom periodu (videti odeljak 4.6). HBO treba primenjivati uz oprez kod pacijenata sa pneumotoraksom. U toku primene kiseonika, zabranjena je upotreba otvorenog plamena ili pušenja. Poseban oprez je neophodan kod primene kiseonika koji je pod pritiskom. Kontrolisanje protoka kiseonika iz metalnih cilindara sa kiseonikom pod pritiskom, obavlja se putem podešavanja redukcionih ventila na boci. Veoma je važno da ti ventili budu oslobođeni svih naslaga ulja ili masti, jer bi u suprotnom moglo doći do eksplozije. Zapaljivi materijal u dodiru sa tečnim kiseonikom predstavlja potencijalnu opasnost od eksplozije. Niske temperature tečnog kiseonika mogu izazvati neodgovarajuće uslove za konstrukcionu opremu koja bi zbog toga mogla postati lomljiva i izložena pojavi naprsnuća. Zbog toga, iako je kiseonik sam po sebi nezapaljiv, on potpomaže sagorevanje (uključujući i materijale koji normalno ne gore na vazduhu), te bi zbog rizika od spontanog sagorevanja, potpomognutog gasom pod pritiskom, trebalo izbegavati svaki kontakt sa uljima, mazivima, plastikom, smolastim materijama, ili drugim orgaskim materijalima (npr. drvo, asfalt). Tečni kiseonik ne bi smeo da dođe u kontakt sa kožom pošto je moguća pojava „hladnih opekotina”. Za primenu kiseonika na visinama (potreba za kiseonikom u toku avionskog leta, ili kod planinarenja), potrebno je obezbediti dovoljno nisku vlažnost, kako bi se izbeglo blokiranje ventila ledom usled zaleđivanja. Velike koncentracije kiseonika trebalo bi izbeći kod pacijenata čija je respiracija pod uticajem hipoksičnih epizoda. Boce sa kiseonikom čuvati van domašaja dece. Kiseonik se ne sme ispuštati u kanalizaciju, podrum, radne kanale i slična mesta na kojima bi sakupljanje gasa moglo izazvati opasnost od eksplozije.
Podaci su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet zdravstvenog radnika. Zvanični dokumenti su dostupni preko ALIMS linkova.
Informacije o leku Medicinski kiseonik Messer u trudnoći
Medicinski kiseonik Messer je lek koji sadrži aktivnu supstancu kiseonik. Na ovoj stranici prikazane su informacije o primeni tokom trudnoće, dojenja i plodnosti, kada su dostupne u dokumentaciji za lek.
Za kompletnu dokumentaciju pogledajte zvanično uputstvo za lek i stručne informacije.