LekZa.comBETA

Lurasidon Teva – 18,5 mg, blister, 2 × 14 kom · ID 1070830 i trudnoća

Da li se Lurasidon Teva sme koristiti tokom trudnoće i dojenja?

Aktivna supstanca: Lurasidon

Film tableta; 18,5 mg; blister, 2 × 14 kom

Jednokratni recept

Primena leka tokom trudnoće i dojenja

Informacije su prikazane na osnovu dostupne dokumentacije za lek. Pre upotrebe leka tokom trudnoće ili dojenja obavezno se konsultujte sa lekarom ili farmaceutom.

Važno upozorenje

Plodnost, trudnoća i dojenje Trudnoća Nema podataka ili su podaci o primeni lurasidona kod trudnica ograničeni (manje od 300 ishoda trudnoća).

Šta piše u dokumentaciji za lek?

4.6. Plodnost, trudnoća i dojenje Trudnoća Nema podataka ili su podaci o primeni lurasidona kod trudnica ograničeni (manje od 300 ishoda trudnoća). Studije na životinjama nisu dovoljna za procenu uticaja na trudnoću, embrionalni/fetalni razvoj, porođaj i postnatalni razvoj (videti odeljak 5.3). Potencijalni rizik za ljude je nepoznat. Lurasidon se ne sme koristiti tokom trudnoće, osim ako je to apsolutno neophodno. Novorođenčad izložena antipsihoticima (uključujući lurasidon) tokom trećeg trimestra trudnoće izložena su riziku od pojave neželjenih reakcija uključujući ekstrapiramidalne i/ili simptome apstinencije koji mogu varirati u težini i trajanju nakon porođaja. Postoje izveštaji o agitaciji, hipertoniji, hipotoniji, tremoru, somnolenciji, respiratornom distresu ili poremećaju hranjenja. Shodno tome, novorođenčad treba pažljivo pratiti. Dojenje Lurasidon se izlučuje u mleko ženki pacova tokom laktacije (videti odeljak 5.3). Nije poznato da li se lurasidon ili njegovi metaboliti izlučuju u majčino mleko kod ljudi. Kod žena koje doje, primenu lurasidona treba razmotriti samo ako potencijalna korist od terapije nadmašuje potencijalni rizik za dete. Plodnost Studije na životinjama su pokazale brojna dejstva na plodnost, uglavnom povezana sa povećanjem vrednosti prolaktina, što se ne smatra značajnim za reproduktivnu sposobnost kod ljudi (videti odeljak 5.3).

Kada se lek ne sme koristiti

4.3. Kontraindikacije • Preosetljivost na aktivnu supstancu ili na bilo koju od pomoćnih supstanci navedenih u odeljku 6.1. • Istovremena primena snažnih CYP3A4 inhibitora (npr. boceprevira, klaritromicina, kobicistata, indinavira, itrakonazola, ketokonazola, nefazodona, nelfinavira, posakonazola, ritonavira, sakvinavira, telaprevira, telitromicina, vorikonazola) i snažnih CYP3A4 induktora (npr. karbamazepina, fenobarbitala, fenitoina, rifampicina, kantariona (Hypericum perforatum)) (videti odeljak 4.5).

Upozorenja i mere opreza

4.4. Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka Tokom terapije antipsihoticima, može biti potrebno da prođe nekoliko dana do nekoliko nedelja do poboljšanja kliničkog stanja pacijenta. Pacijente treba pažljivo pratiti tokom ovog perioda. Suicidalnost Pojava suicidalnog ponašanja karakteristična je za psihotične poremećaje i u nekim slučajevima je zabeležena ubrzo nakon započinjanja ili promene terapije antipsihoticima. Tokom terapije antipsihoticima, potrebno je pažljivo pratiti pacijente sa visokim rizikom. Parkinsonova bolest Ako se propisuju pacijentima sa Parkinsonovom bolešću, antipsihotici mogu pogoršati osnovne simptome parkinsonizma. Zbog toga lekari treba da procene odnos rizika i koristi kada pacijentima sa Parkinsonovom bolešću propisuju lurasidon. Ekstrapiramidalni simptomi (EPS) Lekovi sa svojstvima antagonista dopaminskih receptora su udruženi sa ekstrapiramidalnim neželjenim reakcijama uključujući rigidnost, tremor, lice poput maske, distoniju, pojačano lučenje pljuvačke, pognuto držanje tela i poremećaj hoda. U placebo kontrolisanim kliničkim ispitivanjima kod odraslih pacijenata sa shizofrenijom, pojava ekstrapiramidalnih simptoma bila je povećana kod pacijenata lečenih lurasidonom u poređenju sa placebom. Tardivna diskinezija Lekovi sa svojstvima antagonista dopaminskih receptora udruženi su sa indukcijom tardivne diskinezije koju karakterišu ritmički nevoljni pokreti, naročito jezika i/ili lica. Ukoliko se jave znaci i simptomi tardivne diskinezije, potrebno je razmotriti prestanak primene svih antipsihotika, uključujući i lurasidon. Kardiovaskularni poremećaji/produženje QT intervala Potreban je oprez prilikom propisivanja lurasidona pacijentima sa poznatim kardiovaskularnim oboljenjem ili porodičnom anamnezom produženja QT intervala, hipokalemijom kao i pri istovremenoj primeni sa drugim lekovima za koje se smatra da produžavaju QT interval. Epileptični napadi Kod pacijenata sa epileptičnim napadima u anamnezi ili drugim stanjima koja mogu potencijalno da smanje konvulzivni prag, lurasidon treba koristiti oprezno. Neuroleptički maligni sindrom (NMS) Pri primeni lurasidona, zabeležen je neuroleptički maligni sindrom, koji karakteriše hipertermija, rigidnost mišića, autonomna nestabilnost, izmenjeno stanje svesti i povećana vrednost kreatin fosfokinaze u serumu. Dodatni znaci mogu uključivati mioglobinuriju (rabdomiolizu) i akutnu bubrežnu insuficijenciju. U ovim slučajevima, terapija lurasidonom se mora prekinuti. Stariji pacijenti sa demencijom Primena lurasidona nije ispitivana kod starijih pacijenata sa demencijom. Ukupan mortalitet U meta-analizi 17 kontrolisanih kliničkih studija, kod starijih pacijenata sa demencijom lečenih drugim atipičnim antipsihoticima, uključujući risperidon, aripiprazol, olanzapin i kvetiapin, uočen je povećan rizik od smrtnog ishoda u poređenju sa placebom. Cerebrovaskularni insult U randomizovanim placebom kontrolisanim kliničkim ispitivanjima sprovedenim u populaciji sa demencijom, pri primeni pojedinih atipičnih antipsihotika, uključujući risperidon, aripiprazol i olanzapin, zabeležen je približno 3 puta veći rizik od cerebrovaskularnih neželjenih reakcija. Mehanizam koji stoji u osnovi ovog povećanog rizika nije poznat. Povećan rizik se ne može isključiti ni kod drugih antipsihotika ili drugih populacija pacijenata. Lurasidon treba primenjivati sa oprezom kod starijih pacijenata sa demencijom koji imaju faktore rizika za moždani udar. Venska tromboembolija Slučajevi venske tromboembolije (VTE) su zabeleženi pri primeni antipsihotika. S obzirom na to da pacijenti koji se leče antipsihoticima često imaju stečene faktore rizika za VTE, sve moguće faktore rizika za VTE potrebno je identifikovati pre i tokom terapije lurasidonom i potrebno je preduzeti odgovarajuće preventivne mere. Hiperprolaktinemija Lurasidon povećava vrednost prolaktina zbog antagonističkog dejstva na dopaminske D2 receptore. Pacijente treba upoznati sa znacima i simptomima povećane vrednosti prolaktina poput ginekomastije, galaktoreje, amenoreje i erektilne disfunkcije. Pacijente treba uputiti da zatraže pomoć lekara u slučaju pojave bilo kakvih znakova i simptoma. Povećanje telesne mase Pri korišćenju atipičnih antipsihotika zabeleženo je povećanje telesne mase. Preporučuje se kliničko praćenje telesne mase. Hiperglikemija U sprovedenim kliničkim ispitivanjima sa lurasidonom prijavljeni su retki slučajevi neželjenih reakcija povezanih sa glukozom, npr. povećanje koncentracije glukoze u krvi. Preporučuje se odgovarajuće kliničko praćenje kod pacijenata sa dijabetesom kao i kod pacijenata sa faktorima rizika za razvoj dijabetes melitusa. Ortostatska hipotenzija/sinkopa Lurasidon može izazvati ortostatsku hipotenziju, verovatno zbog njegovog antagonističkog delovanja na α1- adrenergičke receptore. Kod pacijenata sa povećanim rizikom od hipotenzije potrebno je razmotriti praćenje vitalnih ortostatskih znakova. Interakcije sa sokom od grejpfruta Tokom terapije lurasidonom treba izbegavati konzumiranje soka od grejpfruta (videti odeljak 4.5). Serotoninski sindrom Istovremena primena lurasidona i drugih serotoninergičkih lekova, kao što su buprenorfin/opioidi, inhibitori monoaminooksidaze (MAO), selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (engl. selective serotonin re-uptake inhibitors, SSRI), inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina i noradrenalina (engl. Serotonin and norepinephrine re-uptake inhibitors, SNRI) ili triciklični antidepresivi, može dovesti do serotoninskog sindroma, stanja koje može biti životno ugrožavajuće (videti odeljak 4.5). Ako je istovremena terapija drugim serotoninergičkim lekovima klinički opravdana, savetuje se pažljivo praćenje pacijenata, posebno na početku terapije i pri povećanjima doze. Simptomi serotoninskog sindroma mogu uključivati promene mentalnog stanja, autonomnu nestabilnost, neuromuskularne poremećaje i/ili gastrointestinalne simptome. Ako se posumnja na serotoninski sindrom, potrebno je razmotriti smanjenje doze ili prekid terapije u zavisnosti od težine simptoma. Lek Lurasidon Teva sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrijuma po tableti, tj. suštinski je „bez natrijuma“.
Podaci su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet zdravstvenog radnika. Zvanični dokumenti su dostupni preko ALIMS linkova.

Informacije o leku Lurasidon Teva u trudnoći

Lurasidon Teva je lek koji sadrži aktivnu supstancu lurasidon. Na ovoj stranici prikazane su informacije o primeni tokom trudnoće, dojenja i plodnosti, kada su dostupne u dokumentaciji za lek.

Za kompletnu dokumentaciju pogledajte zvanično uputstvo za lek i stručne informacije.