Toksemija u trudnoći
Toxemia of pregnancy
Toksemija u trudnoći je stanje koje se karakteriše povišenim krvnim pritiskom i prisustvom proteina u urinu, obično se javlja u drugoj polovini trudnoće.
⚠ Informacije su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta. Izbor terapije uvek mora odrediti zdravstveni radnik.
Pregled
Toksemija u trudnoći, poznata i kao preeklampsija, predstavlja ozbiljno stanje koje se obično javlja nakon 20. nedelje trudnoće. Ova bolest se karakteriše povišenim krvnim pritiskom i prisustvom proteina u urinu. U nekim slučajevima, može doći do oštećenja organa, što može ugroziti zdravlje majke i fetusa. Uzrok toksemije nije u potpunosti razjašnjen, ali se smatra da je povezan sa problemima u placenti. Toksemija može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući eklampsiju, koja se manifestuje napadima i može biti opasna po život. Zbog toga je važno pratiti simptome i redovno se konsultovati sa lekarom tokom trudnoće.
Simptomi
Najčešći simptomi toksemije uključuju: - Povišen krvni pritisak - Prisutnost proteina u urinu - Oticanje ruku i lica - Glavobolje - Problemi sa vidom, kao što su zamagljen vid ili osetljivost na svetlost.
Uzroci
Uzroci toksemije u trudnoći nisu potpuno jasni, ali se veruje da su povezani sa nepravilnostima u razvoju placente. Genetski faktori, problemi sa krvnim sudovima i imunološki odgovori organizma takođe mogu igrati ulogu.
Faktori rizika
Neki od faktora rizika uključuju: prethodnu istoriju toksemije, višestruke trudnoće, gojaznost, starije godine majke, kao i određene hronične bolesti poput dijabetesa ili hipertenzije.
Dijagnoza
Dijagnoza toksemije obično se postavlja na osnovu rutinskih pregleda tokom prenatalnih poseta, uključujući merenje krvnog pritiska i analize urina.
Lečenje
Lečenje toksemije može uključivati praćenje stanja, promene u ishrani i načinu života, kao i lekove za kontrolu krvnog pritiska. U težim slučajevima, može biti potrebno ranije izazvati porođaj.
Prevencija
Prevencija toksemije može uključivati redovne prenatalne preglede, održavanje zdrave telesne težine i kontrolu postojećih hroničnih stanja.
Kada se obratiti lekaru
Treba se obratiti lekaru ako se primete simptomi kao što su povišen krvni pritisak, oticanje, glavobolje ili problemi sa vidom.
Znaci za hitno javljanje lekaru
Hitnu pomoć treba potražiti ako dođe do ozbiljnih simptoma kao što su napadi, teška glavobolja, gubitak svesti ili naglo pogoršanje simptoma.