Perzistentni ductus arteriosus
Persistent ductus arteriosus
Perzistentni ductus arteriosus je srčana mana koja se javlja kada se ductus arteriosus, krvni sud koji povezuje aortu i plućnu arteriju, ne zatvori nakon rođenja.
⚠ Informacije su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta. Izbor terapije uvek mora odrediti zdravstveni radnik.
Pregled
Perzistentni ductus arteriosus (PDA) je stanje koje se javlja kada ductus arteriosus, krvni sud koji omogućava protok krvi između aorte i plućne arterije tokom fetalnog razvoja, ne zatvori nakon rođenja. Normalno, ovaj krvni sud se zatvara u prvim danima ili nedeljama života, ali kod nekih novorođenčadi ostaje otvoren, što može dovesti do različitih problema sa srcem i plućima. PDA može biti asimptomatski ili izazvati simptome u zavisnosti od veličine otvora i količine krvi koja se vraća u pluća. Ukoliko se ne zatvori, može doći do povećanog opterećenja srca i pluća, što može dovesti do srčanih problema ili plućne hipertenzije. U nekim slučajevima, stanje može biti povezano sa drugim srčanim manama ili genetskim poremećajima. Zbog toga je važno pratiti stanje i, ako je potrebno, preduzeti odgovarajuće mere.
Simptomi
Simptomi perzistentnog ductus arteriosusa mogu varirati, ali najčešći uključuju: - Umor ili slabost - Brzo disanje ili otežano disanje - Ubrzan rad srca - Znojenje tokom hranjenja - Problemi sa dobijanjem na težini kod novorođenčadi.
Uzroci
Uzroci perzistentnog ductus arteriosusa nisu uvek jasni, ali se smatra da genetski faktori, kao i određeni uslovi tokom trudnoće, mogu igrati ulogu. Na primer, izloženost određenim lekovima ili infekcijama tokom trudnoće može povećati rizik od razvoja ovog stanja.
Faktori rizika
Faktori rizika uključuju prevremeno rođenje, nisku porođajnu težinu, kao i prisustvo drugih srčanih mana. Takođe, neka istraživanja sugerišu da su devojčice sklonije razvoju PDA u odnosu na dečake.
Dijagnoza
Dijagnoza perzistentnog ductus arteriosusa obično se postavlja na osnovu fizičkog pregleda i dodatnih dijagnostičkih testova kao što su ultrazvuk srca (ehokardiografija), rendgen grudnog koša ili EKG.
Lečenje
Lečenje perzistentnog ductus arteriosusa može uključivati praćenje stanja, lekove ili hirurške intervencije, u zavisnosti od težine simptoma i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. U nekim slučajevima, zatvaranje ductus arteriosusa može biti potrebno kako bi se sprečili dalji problemi sa srcem i plućima.
Prevencija
Prevencija perzistentnog ductus arteriosusa nije uvek moguća, ali adekvatna prenatalna nega i izbegavanje izlaganja štetnim supstancama tokom trudnoće mogu smanjiti rizik.
Kada se obratiti lekaru
Obratite se lekaru ako primetite simptome kao što su otežano disanje, umor ili problemi sa dobijanjem na težini kod novorođenčeta.
Znaci za hitno javljanje lekaru
Hitnu pomoć treba potražiti ako se jave ozbiljni simptomi kao što su teška otežano disanje, plavičasta boja kože ili gubitak svesti.