ADHD (poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću)
Attention deficit hyperactivity disorder
ADHD je neurorazvojni poremećaj sa trajnim obrascem nepažnje i/ili hiperaktivnosti i impulsivnosti koji ometa funkcionisanje ili razvoj.
⚠ Informacije su informativnog karaktera i ne zamenjuju savet lekara ili farmaceuta. Izbor terapije uvek mora odrediti zdravstveni radnik.
Sadržaj je urednički proveren prema navedenim stručnim izvorima · 30. 10. 2026.. Nije zamena za pregled i savet zdravstvenog radnika.
Pregled
ADHD počinje u razvojnom periodu i može se nastaviti u odrasloj dobi. Simptomi se razlikuju među ljudima i moraju biti procijenjeni u više okruženja. Povremena rastresenost ili živahnost same po sebi nisu dovoljne za dijagnozu.
Simptomi
Simptomi mogu uključiti teškoće sa održavanjem pažnje, organizacijom i završavanjem zadataka, zaboravnost, pretjeranu aktivnost, nemir, prekidanje drugih i impulsivno ponašanje. Obrazac i izraženost zavise od uzrasta i osobe.
Uzroci
Ne postoji jedan potvrđen uzrok. Istraživanja ukazuju na važnu ulogu genetike i razvoja nervnog sistema, uz moguće djelovanje više bioloških i okolinskih faktora.
Faktori rizika
Porodična istorija ADHD-a i određeni prenatalni ili razvojni faktori povezani su sa većom vjerovatnoćom, ali nijedan pojedinačni faktor ne potvrđuje da će osoba imati ADHD.
Dijagnoza
Ne postoji jedan laboratorijski test za ADHD. Procjena uključuje razvojnu i medicinsku istoriju, podatke od osobe, porodice i po potrebi škole ili drugih okruženja, standardizovane skale i provjeru drugih stanja koja mogu izazvati slične simptome.
Lečenje
Plan se prilagođava uzrastu i potrebama. Može uključiti bihevioralne intervencije, podršku roditeljima i školi, prilagođavanje okruženja i lijekove koje propisuje i prati kvalifikovani zdravstveni radnik. Korist i neželjeni efekti redovno se procjenjuju.
Prevencija
Nije poznat način da se ADHD pouzdano spriječi. Rano prepoznavanje teškoća i odgovarajuća podrška mogu smanjiti njihov uticaj na učenje, odnose i svakodnevno funkcionisanje.
Kada se obratiti lekaru
Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom ako nepažnja, hiperaktivnost ili impulsivnost traju, pojavljuju se u više okruženja i značajno ometaju školu, posao, odnose ili svakodnevni život.
Znaci za hitno javljanje lekaru
ADHD sam po sebi obično nije hitno stanje. Hitnu pomoć treba potražiti kod neposredne opasnosti od samopovređivanja ili povređivanja drugih, teške reakcije na lijek ili drugog naglog i ozbiljnog pogoršanja.
Izvori informacija
Sadržaj je strukturisan na osnovu dostupnih medicinskih izvora i namenjen je informisanju korisnika.