Šta su probiotici? Kada se piju i za šta služe
Probiotici su korisni mikroorganizmi koji mogu imati pozitivan uticaj na zdravlje. Saznajte za šta služe, kada se piju, kako se koriste uz antibiotike i kako izabrati odgovarajući probiotik.
Autor: LekZaObjavljeno 12. novembar 2026.Izmenjeno 14. novembar 2026.
Šta su probiotici, za šta služe i kada se koriste?
Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće određene vrste bakterija i kvasaca, koji u odgovarajućim količinama imaju dokazano korisno dejstvo na zdravlje. Najčešće se koriste za podršku varenju i u određenim situacijama za smanjenje rizika od proliva tokom uzimanja antibiotika.
Iako ih često nazivamo „dobrim bakterijama“, probiotici nisu svi isti. Njihovo dejstvo zavisi od vrste i soja mikroorganizma, količine koja se uzima i zdravstvenog problema zbog kojeg se koriste.
U nastavku objašnjavamo kako probiotici deluju, kada mogu biti korisni, kako se pravilno koriste i na šta treba obratiti pažnju prilikom izbora.

Šta su probiotici i kako deluju?
U našim crevima žive bilioni mikroorganizama, među kojima su bakterije, virusi, gljivice i drugi mikrobi. Zajedno čine crevnu mikrobiotu, koju često nazivamo i crevnom florom.
Ovi mikroorganizmi učestvuju u različitim procesima u organizmu, uključujući razgradnju pojedinih sastojaka hrane, stvaranje određenih korisnih jedinjenja i funkcionisanje imunskog sistema.
Probiotici mogu da deluju na više načina:
Stupaju u interakciju sa mikroorganizmima koji već žive u crevima.
Kod određenih sojeva mogu da otežaju razmnožavanje nekih štetnih mikroorganizama.
Mogu da utiču na funkciju crevne barijere.
Pojedini sojevi mogu da utiču na lokalne imunske odgovore i procese varenja.
Važno je znati da probiotici ne moraju trajno da se nastane u crevima da bi imali koristan efekat. Mnogi kroz digestivni sistem prolaze privremeno.
Takođe, nije naučno opravdano pretpostaviti da svaki proizvod sa živim bakterijama automatski poboljšava crevnu floru.
Uz ovu temu
Povezani proizvodi
Urednički odabrani proizvodi povezani sa temom članka. Prikaz nije medicinska preporuka niti zamena za savet lekara ili farmaceuta.
Dodatak ishrani
Probiotic Probielle Forte, 10 kapsula
Probiotic Hemofarm
10 kapsula; neto 4,75 g
Dodatak ishrani sa probiotskim bakterijama i probiotskom gljivicom; jedna kapsula sadrži najmanje 14 milijardi živih probiotskih mikroorganizama.
Pogledajte proizvodDodatak ishrani
EnteroBiotik Forte, 10 kapsula
EnteroBiotik
10 kapsula, neto 3,75 g
Dodatak ishrani sa Saccharomyces boulardii i tri soja korisnih bakterija; 10 kapsula.
Pogledajte proizvodDodatak ishrani
Prolife suspenzija, 7 bočica
Prolife
7 bočica sa zatvaračem-rezervoarom, neto 61,6 g
Dodatak ishrani u tečnom obliku sa pet bakterijskih sojeva, glukooligosaharidima i vitaminima B grupe.
Pogledajte proizvod
Za šta služe probiotici?
Probiotici se istražuju u vezi sa brojnim zdravstvenim stanjima, ali su dokazi za pojedine primene znatno kvalitetniji nego za druge.
1. Probiotici uz antibiotike
Antibiotici se koriste za lečenje bakterijskih infekcija, ali mogu da utiču i na mikroorganizme koji prirodno žive u crevima.
Jedna od mogućih neželjenih posledica antibiotske terapije jeste proliv.
Istraživanja pokazuju da određeni probiotski sojevi mogu da smanje rizik od proliva povezanog sa antibioticima.
Među proučavanim mikroorganizmima nalaze se:
Lacticaseibacillus rhamnosus GG (ranije poznat kao Lactobacillus rhamnosus GG)
Saccharomyces boulardii, probiotski kvasac
Međutim, korist nije dokazana za sve probiotske proizvode. Izbor zavisi od uzrasta, zdravstvenog stanja i konkretne terapije.
Važno: Probiotik nije zamena za antibiotik niti garantuje da tokom terapije neće doći do proliva.
2. Probiotici kod proliva
Određeni probiotici proučavani su i kod akutnog proliva izazvanog crevnim infekcijama.
Neke studije ukazuju da pojedini sojevi mogu da skrate trajanje proliva, naročito kod dece. Ipak, rezultati nisu ujednačeni, a preporuke stručnih udruženja razlikuju se u zavisnosti od vrste infekcije i populacije.
Kod proliva je najvažnije sprečiti dehidrataciju. Nadoknada tečnosti i elektrolita ima prednost nad probioticima, posebno kod dece.
Probiotici ne predstavljaju zamenu za oralne rehidratacione rastvore ili druge medicinski neophodne mere.
3. Probiotici kod nadutosti i problema sa varenjem
Nadutost, gasovi i nelagodnost u stomaku česti su razlozi zbog kojih ljudi kupuju probiotike.
Kod nekih osoba sa sindromom iritabilnog creva (IBS) određeni probiotski preparati mogu ublažiti pojedine simptome. Međutim, kvalitet dokaza nije dovoljan da bi se svi probiotici rutinski preporučivali za IBS.
Osim toga, neki probiotici mogu privremeno izazvati dodatne gasove ili nadutost.
Ako su tegobe česte ili dugotrajne, potrebno je utvrditi uzrok, umesto oslanjanja samo na suplemente.
4. Probiotici i imunitet
Veliki deo imunskog sistema povezan je sa digestivnim traktom, a crevna mikrobiota učestvuje u regulaciji imunskih procesa.
Zbog toga se probiotici istražuju i u vezi sa imunskim odgovorom.
Ipak, tvrdnje da probiotici univerzalno „jačaju imunitet“ ili sprečavaju infekcije nisu dovoljno potkrepljene za sve proizvode i sve korisnike.
Njihovo dejstvo zavisi od konkretnog soja i zdravstvenog ishoda koji se proučava.
Kada se piju probiotici?
Jedno od najčešćih pitanja je da li probiotik treba piti ujutru, uveče, uz obrok ili na prazan stomak.
Ne postoji jedno pravilo koje važi za sve probiotike. Pravilna primena zavisi od formulacije i uputstva konkretnog proizvoda.
Da li se probiotik pije pre ili posle jela?
Neki proizvodi se preporučuju uz obrok, a drugi pre ili posle jela.
Najbolje je slediti uputstvo proizvođača, jer otpornost mikroorganizama i način oslobađanja iz kapsule mogu da se razlikuju.
Ako uzimate probiotik u kapsulama, kesicama ili kapima, proverite i da li sme da se meša sa toplim napicima.
Kada se pije probiotik uz antibiotik?
Kada je probiotik preporučen tokom antibiotske terapije, često se uvodi od početka terapije.
Za pojedine bakterijske probiotike preporučuje se vremenski razmak u odnosu na antibiotik, kako antibiotik ne bi smanjio broj živih bakterija u proizvodu.
Probiotski kvasac Saccharomyces boulardii razlikuje se od bakterijskih probiotika i nije podložan delovanju antibakterijskih lekova na isti način.
Ipak, tačan raspored uzimanja treba prilagoditi konkretnom proizvodu, antibiotiku i uputstvu farmaceuta ili lekara.
Koliko dugo treba piti probiotik?
Trajanje upotrebe zavisi od razloga korišćenja.
Kod proliva povezanog sa antibioticima određeni probiotici se koriste tokom antibiotske terapije, dok trajanje nakon završetka antibiotika zavisi od preporuke i samog preparata.
Za zdravu osobu ne postoji opšta preporuka da probiotike treba uzimati svakodnevno ili neprekidno tokom cele godine.
Ako se probiotik koristi zbog dugotrajnih simptoma, važno je proceniti da li zaista donosi korist.
Koje vrste probiotika postoje?
Probiotski mikroorganizmi pripadaju različitim grupama.
Lactobacillus i srodne bakterije
Naziv Lactobacillus dugo se koristio za veliki broj bakterija mlečne kiseline. Naučna klasifikacija je promenjena, pa se neke ranije poznate vrste danas nalaze u drugim rodovima.
Određeni sojevi ovih bakterija istraživani su kod proliva povezanog sa antibioticima i drugih digestivnih tegoba.
Bifidobacterium
Bifidobakterije prirodno su prisutne u ljudskim crevima, naročito tokom ranog života.
Pojedini sojevi koriste se u probiotskim proizvodima i proučavaju zbog mogućeg uticaja na različite funkcije digestivnog sistema.
Saccharomyces boulardii
Saccharomyces boulardii je probiotski kvasac, a ne bakterija.
Najviše je poznat po istraživanjima o prevenciji proliva povezanog sa antibioticima i pojedinim crevnim infekcijama.
Njegova primena ipak nije odgovarajuća za svakog pacijenta, naročito za teško obolele i osobe sa značajno oslabljenim imunitetom.
Prirodni probiotici: u kojoj hrani se nalaze?
Živi mikroorganizmi mogu se nalaziti u različitim fermentisanim namirnicama.
Najpoznatiji primeri su:
Jogurt – sadrži kulture mikroorganizama koje učestvuju u fermentaciji mleka.
Kefir – fermentisani mlečni napitak koji može sadržati različite bakterije i kvasce.
Kiseli kupus – prirodno fermentisan kupus može sadržati žive mikroorganizme ako nije naknadno termički obrađen.
Kimči – fermentisano povrće tradicionalno zastupljeno u korejskoj kuhinji.
Određeni fermentisani mlečni proizvodi – mogu sadržati žive kulture, zavisno od sastava i proizvodnje.
Ipak, postoji važna razlika: nije svaka fermentisana hrana automatski izvor naučno potvrđenih probiotika.
Da bi se određeni mikroorganizam smatrao probiotikom, potrebno je da njegov koristan efekat bude potkrepljen odgovarajućim naučnim dokazima.
Fermentisana hrana može biti deo uravnotežene ishrane, ali nije nužno zamena za probiotski preparat koji se koristi za određenu zdravstvenu svrhu.
Koja je razlika između probiotika i prebiotika?
Ova dva izraza zvuče slično, ali ne označavaju isto.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji u odgovarajućim količinama imaju dokazanu zdravstvenu korist.
Prebiotici su supstance koje određeni mikroorganizmi u organizmu koriste i koje na taj način donose zdravstvenu korist.
Prebiotička vlakna i jedinjenja mogu se nalaziti u namirnicama kao što su crni i beli luk, cikorija, određene vrste voća, povrća i žitarica.
Proizvodi koji kombinuju odgovarajuće žive mikroorganizme i supstance koje mikroorganizmi koriste mogu se nazivati sinbioticima, ako ispunjavaju odgovarajuće naučne kriterijume.
Ukratko:
Probiotik – koristan živi mikroorganizam.
Prebiotik – supstanca koju određeni mikroorganizmi koriste.
Sinbiotik – odgovarajuća kombinacija mikroorganizama i supstrata sa dokazanom koristi.
Kako izabrati dobar probiotik?
Veliki broj probiotskih proizvoda može otežati izbor. Nisu svi proizvodi jednako ispitani, a veći broj bakterija ne mora značiti i bolji efekat.
Pre kupovine obratite pažnju na sledeće:
1. Vrsta i soj mikroorganizma
Na deklaraciji treba da budu jasno navedeni mikroorganizmi koje proizvod sadrži. Oznaka soja važna je jer dva soja iste vrste ne moraju imati isto dejstvo.
2. Broj živih mikroorganizama
Količina se često izražava kao CFU (colony-forming units), odnosno jedinice koje formiraju kolonije.
Veći CFU broj sam po sebi ne znači da je proizvod efikasniji.
3. Dokazi za namenu
Probiotik proučavan za prevenciju proliva uz antibiotike nije automatski dobar izbor za nadutost, zatvor ili druge tegobe.
4. Rok trajanja i čuvanje
Neki proizvodi zahtevaju čuvanje u frižideru, dok drugi mogu da se čuvaju na sobnoj temperaturi. Važno je da proizvod zadrži odgovarajući broj živih mikroorganizama do isteka roka upotrebe.
5. Uzrast i zdravstveno stanje
Proizvod namenjen odraslima nije automatski pogodan za malu decu, bebe ili osobe sa određenim hroničnim bolestima.
Ako niste sigurni koji preparat odgovara vašim potrebama, konsultujte farmaceuta ili lekara.
Probiotici za decu – kada su korisni?
Probiotici se često koriste kod dece, naročito tokom antibiotske terapije ili kod digestivnih tegoba.
Evropsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu (ESPGHAN) navodi da određeni sojevi, poput Lacticaseibacillus rhamnosus GG i Saccharomyces boulardii, mogu biti korisni za prevenciju proliva povezanog sa antibioticima kod dece kod koje postoji povećan rizik.
Međutim, to ne znači da svako dete treba rutinski da dobije probiotik.
Kod akutnog proliva najvažnije su rehidratacija i praćenje opšteg stanja deteta.
Bebama, naročito prevremeno rođenim, probiotike ne treba davati na svoju ruku. Kod prevremeno rođenih beba i pojedinih teško obolelih pacijenata zabeležene su ozbiljne infekcije povezane sa probiotskim mikroorganizmima.
Mogu li probiotici imati neželjena dejstva?
Kod većine zdravih osoba probiotici se uglavnom dobro podnose.
Moguće neželjene reakcije uključuju:
Nadutost
Gasove
Nelagodnost u stomaku
Privremene promene u učestalosti ili konzistenciji stolice
Kod osoba sa teško oslabljenim imunitetom, teškim bolestima ili određenim medicinskim pomagalima, kao što su centralni venski kateteri, upotreba živih mikroorganizama može predstavljati ozbiljniji rizik.
Takvi pacijenti ne treba da koriste probiotske suplemente bez procene lekara.
Ako se pojave krv u stolici, visoka temperatura, izraziti bolovi, znaci dehidratacije ili uporan proliv, potrebno je javiti se lekaru. Probiotik nije odgovarajuća zamena za dijagnostiku i lečenje.
Najčešća pitanja o probioticima
Da li probiotik treba piti svaki dan?
Ne mora. Za zdravu osobu ne postoji univerzalna preporuka za svakodnevno uzimanje probiotskih suplemenata. Potreba zavisi od razloga upotrebe i konkretnog proizvoda.
Da li se probiotik može piti zajedno sa antibiotikom?
Pojedini probiotici koriste se tokom antibiotske terapije radi smanjenja rizika od proliva. Tačan raspored uzimanja zavisi od vrste probiotika i antibiotika. Za neke bakterijske preparate potreban je vremenski razmak.
Da li je bolje piti probiotik ujutru ili uveče?
Nije dokazano da je jedno doba dana najbolje za sve probiotike. Važnije je pridržavati se uputstva za konkretan proizvod.
Da li probiotici pomažu kod zatvora?
Istraživanja nisu pokazala dovoljno ujednačene koristi da bi se probiotici rutinski preporučivali za zatvor. Kod dugotrajnih tegoba važno je proceniti ishranu, unos tečnosti, fizičku aktivnost i moguće medicinske uzroke.
Da li probiotici mogu pomoći kod nadutosti?
Neki sojevi su proučavani kod nadutosti i sindroma iritabilnog creva, ali rezultati nisu jednaki za sve proizvode. Kod pojedinih osoba probiotici mogu čak privremeno pojačati stvaranje gasova.
Da li su prirodni probiotici bolji od kapsula?
Ne nužno. Fermentisana hrana može biti koristan deo ishrane, ali ne sadrži uvek definisane probiotske sojeve sa dokazanim dejstvom. Kod suplementa su važni sastav, doza i naučni dokazi za njegovu konkretnu namenu.
Da li probiotik može da zameni lek?
Ne. Probiotici nisu zamena za antibiotike, rehidratacionu terapiju ili druge medicinski potrebne tretmane. Njihova uloga, kada je opravdana, najčešće je pomoćna.
Zaključak: da li su probiotici zaista korisni?
Probiotici mogu imati zdravstvene koristi, ali nije svaki probiotik koristan za svaku tegobu.
Najvažnije je razlikovati naučno ispitane sojeve od proizvoda koji se reklamiraju samo na osnovu prisustva „dobrih bakterija“.
Kod pojedinih osoba probiotici mogu smanjiti rizik od proliva tokom antibiotske terapije, dok su za mnoge druge zdravstvene probleme dokazi ograničeni ili neujednačeni.
Zato izbor treba zasnivati na konkretnom probiotskom soju, odgovarajućoj dozi, razlogu korišćenja i individualnom zdravstvenom stanju.
Uravnotežena ishrana, dovoljan unos vlakana i raznovrsne namirnice ostaju važni za zdravlje digestivnog sistema, bez obzira na upotrebu probiotskih suplemenata.
Medicinski izvori
World Gastroenterology Organisation – Probiotics and Prebiotics
ESPGHAN – Probiotics for the Management of Pediatric Gastrointestinal Disorders
Medicinska napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja zamenu za pregled, dijagnozu ili savet lekara i farmaceuta.